Search
Close this search box.

Hemoragična groznica sa bubrežnim sindromom – Mišja groznica

„Mišja groznica“ ili hemoragičnaa groznica s bubrežnim sindromom (HGBS) je virusna  bolest kojom se čovjek, najčešće, može zaraziti u direktnom kontaktu s glodarima ili njihovim izlučevinama, odnosno udisanjem prašine ili aerosola koji sadrže uzročnike oboljenja

Za HGBS karakteristično je sezonsko pojavljivanje u toplijem dijelu godine (od ranog proljeća do kasne jeseni). Povoljni vremenski uslovi pogoduju povećanju populacije prenosioca  uzročnika ove bolesti. Čovjek se gotovo isključivo zarazi kada uđe u područje gdje ima mišolikih glodara kao rezervoara virusa (prirodno žarišna zoonoza). U gradskoj sredini zaraza je vrlo rijetka. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

Nakon inkubacije, koja najčešće traje 7 – 14 dana, bolest se manifestira naglom pojavom povišene temperature, glavoboljom, probavnim smetnjama (bolovi u abdomenu, mučnina, povraćanje), a u težim slučajevima oštećenjem bubrežne funkcije, te pojavom krvarenja po koži i sluznicama.
Pod najvećim rizikom od zaraze su osobe koje rekreativno ili profesionalno u prirodi dolaze u direktan ili indirektan kontakt s malim glodarima. Do zaraze može doći i u zatvorenim prostorima (podrumi, tavani, garaže) u kojima postoji aktivnost glodara.

Do zaraze dolazi:

  • Unošenjem uzročnika kroz usta putem nečistih ruku, kontaminirane hrane i pića,
  • Udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih životinja,
  • Direktnim kontaktom putem oštećene kože ili sluznica,
  • Ugrizom inficirane životinje.

Da bi se smanjio rizik od zaraze potrebno se pridržavati jednostavnih mjera prevencije koje će  boravak u prirodi učiniti manje rizičnim.

Preventivne mjere

  • Čuvati hranu, piće i lične stvari od glodara (odjeću ne odlagati na zemlju);
  • Održavati higijenu ruku (pranje ruku, korištenje alkoholnih dezinficijensa);
  • Izbjegavati direktan ili indirektan kontakt ruku s ustima (pušenje povećava rizik zaraze);
  • Ne piti vodu niti puniti boce iz šumskih izvora (koriste ih i glodari);
  • Izbjegavati ležanje direktno na šumskom zemljištu (pogotovo blizu mjesta aktivnih rupa glodara);
  • Ne loviti ili dirati uginule šumske glodare i druge životinje;
  • Plodove ubrane u prirodi dobro oprati higijenski ispravnom vodom prije upotrebe;
  • Ne ostavljati ostatke hrane niti druge otpatke u prirodi, odlagati ih u, za to predviđene, korpe;
  • Ne ostavljati lične stvari, alat, pribor nezaštićen na zemlji (npr. preko noći).

Važna  mjera je sprječavanje ulaza glodara u stambene i privredne objekte. Ukoliko je potrebno čišćenje objekata (tavan, šupa, garaža) u kojima je uočeno prisustvo ili aktivnost glodara, treba izbjegavati postupke koji doprinose dizanju prašine (npr. metenje). Prilikom čišćenja dobro je koristiti mokru krpu (kako bi se izbjeglo dizanje prašine) i hlorni ili alkoholni dezinficijens. Obavezno koristiti zaštitnu opremu (rukavice, maske).