Search
Close this search box.

Samotestiranje – upotreba brzih antigenskih testova za detekciju koronavirusa SARS-CoV-2

Brzi antigenski testovi za detekciju antigena koronavirusa SARS-CoV-2, u kojima uzorkovanje, testiranje i interpretaciju rezultata mogu koristiti pojedinci bez medicinskog predznanja, postaju dostupni i na teritoriji BiH. Ovi brzi testovi samotestiranja zahtijevaju od pojedinaca da sami uzmu uzorak, provedu test i interpretiraju rezultate. Naravno još uvijek je, i kao takav će i u budućnosti ostati zlatni standard za otkrivanje koronavirusa SARS-CoV-2 molekularna RT-PCR metoda, koju karakterizira vrlo visoka osjetljivost i specifičnost. Međutim, kada postoji potreba za ispitivanje velikog broj uzoraka, što je trenutno stanje u svijetu uzrokovano pandemijom koronavirusa SARS-CoV-2, testovi temeljeni na metodama PCR-a postaju ograničeni resursi čak i ekonomski razvijenih zemlja. Laboratorijski testovi antigena ili takozvani “brzi antigenski testovi” mogu se provesti sa manjim zdravstvenim kapacitetima i u kraćem vremenu dati rezultate. Međutim, oni mogu dovesti do većeg broja lažno negativnih ili lažno pozitivnih rezultata ispitivanja što zahtjeva naknadnu potvrdu RT-PCR testom.

Prednosti i nedostaci samotestiranja pojedinca „brzim antigenskim testovima“

Samotestiranje zahtijeva da pojedinac (komercijalno nabavi test), sam uzme uzorak iz nosa ili grla (može biti bris nosa, bris grla, salive/pljuvačke ili kombinacija svega), provede test i interpretira rezultate prema priloženom uputstvu proizvođača testa. To se radi pomoću jednokratnog kompleta za samotestiranje koji se može koristiti kod kuće (ili u drugom okruženju) bez ikakve laboratorijske opreme ili predznanja pojedinca. Samotestiranje  pojedinca vrlo brzo daje rezultate (rezultati su gotovi uglavnom od 10 do 30 minuta nakon početka ispitivanja). Samotestiranje nam daje mogućnost pravovremene izolacije inficiranog pojedinca i smanjenja širenja virusne infekcije u zajednici što je velika prednost u poređenju sa dosadašnjim putevima kretanja pojedinca u zajednici radi testiranja i dokazivanja prisustva virusne infekcije uzrokovanom koronavirusom SARS-COV-2.

Neke od prednosti samotestiranja, ukoliko bi se masovno primijenila u populaciji, su:  odgovornost pojedinca, brza primjena mjera odgovora na smanjenje širenja virusne infekcije (pravovremena samoizolacija, smanjen put kretanja inficirane osobe i mogućnosti zaraze kontakata), smanjen rizik inficiranja profesionalnih zdravstvenih radnika, smanjenje pritiska na zdravstveni sistem i kapacitete, jeftinija metoda u poređenju sa laboratorijskim ispitivanjima.

S druge strane nedostaci koji su se u praksi pokazali su: rizik od prepuštanja odgovornosti pojedincu u cjelokupnom procesu (uzimanje uzorka, provođenje testa, interpretacija rezultata i prijavljivanje slučaja) što bi sigurno uticalo na pouzdanost rezultata (veći broj lažno pozitivnih/negativnih rezultata), nedostatak neposredne profesionalne podrške pojedinca nakon rezultata ispitivanja, povećan broj lažno pozitivnih rezultata mogli bi dovesti do povećanja broja potvrdnog testiranja RT-PCR metodom a time i povećanja tereta na zdravstveni sistem i kapacitete, nepotrebne samoizolacije bi negativno uticale na ekonomsku aktivnost stanovništva, lažno negativni rezultati mogu dati lažan osjećaj sigurnosti pojedinca i dovesti do povećanja prijenosa širenja infekcije (npr. slobodno kretanje i stvaranje većeg broja kontakata pojedinca sa lažno negativnim rezultatom).

Jedan od važnijih problema, u slučaju masovnog samotestiranja pojedinaca u populaciji, koji bi se sigurno u praksi pokazao, je taj da samotestirani pojedinac bi sam trebao prijaviti rezultate ispitivanja i registrirati se kod nadležnih zdravstvenih institucija. Prebacivanje ove vrste odgovornosti sa zdravstvenih radnika, laboratorija i drugih aktivnih učesnika u procesu na pojedince bi moglo dovesti do nedovoljnog broja prijavljivanja i učiniti mjere suzbijanja širenja virusne infekcije još zahtjevnijim. To bi moglo uticati i na trenutne parametre praćenja intenziteta i širenja pandemije koronavirusom SARS-CoV-2 (stope testiranja, stope pozitivnosti ispitivanja i stope prijavljivanja slučajeva), i s vremenom bi bilo teško pratiti trendove bolesti.

Preporuke prilikom upotrebe brzih antigenskih testova

Pouzdanost rezultata ispitivanja ovisi o sljedećim faktorima: sposobnosti osobe koja uzima uzorak i kvalitet izvođenja testa, koncentracija virusa u vrijeme uzorkovanja i prevalenca bolesti u populaciji. Provedene studije su već dokazale da kvalitet uzimanja uzorka znatno utiče na rezultate samotestiranja stoga se preporučuje pojedincima strogo pridržavanje detaljnih uputa proizvođača testova, jer pravilnom upotrebom se značajno smanjuju greške, što u konačnici dovodi do dobijanja pouzdanijih rezultata testa. Potrebno je obavjestiti građane da dijagnostički test mora biti usklađen sa EU Direktivama 98/79/EC, i da proizvođač mora dokazati usklađenost  primjenom oznake „CE“ na proizvodu. U prilog tome u vrijeme pisanja ovog dokumenta bilo je samo nekoliko proizvođača čiji su testovi usklađeni sa direktivama EU pa shodno tome savjetuje se oprez prilikom odabira i kupovine brzih antigenskih testova za samotestiranje.

Također je studijama dokazano da prevalenca populacijske bolesti utiče na rezultate ispitivanja. Pozitivna prediktivna vrijednost (PPV) testa smanjuje se uporedo sa smanjenjem prevalence u populaciji, u kojoj je testiran, što nam sugerira da je manji broj rezultata samotestiranja pozitivan u uslovima niske prevalence a bili bi pozitivni ukoliko bi se testirali RT-PCR testom. Stoga, potvrdni RT-PCR test preporučuje se u uslovima niske prevalence.

Studije su ukazale i na to da je učestalost testiranja i pravovremeno izvještavanje rezultata učinkovitija mjera od kvaliteta korištenih testova za smanjenja širenja virusne infekcije uzrokovano koronavirusom SARS-COV-2. Teoretska procjena koja još nije potvrđena u stvarnom okruženju je ta da bi test s osjetljivošću od 80% koji provodi najmanje 70% populacije jednom sedmično smanjio efektivni reprodukcijski broj s 1,5 na ispod 1,0.

Na temelju dokumenata o smjernicama za COVID-19 (strategije i ciljevi testiranja), samotestiranje brzim antigenskim testovima, a gledano s aspekta javnog zdravstva, može ponuditi prednosti kada se koristi kao dopuna profesionalne primjene brzih antigenskih testova ili RT-PCR  testova u smislu bolje dostupnosti testiranja, kontrole prijenosa virusne infekcije brzom identifikacijom i samoizolacijom slučajeva, brzo pronalaženje kontakata i izbijanja zaraze u određenim uslovima ili utvrđivanjem klastera. U tim situacijama korištenje samotestiranja pojedinca može pružiti prednost.

Reference :

https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/documents/Considerations-for-the-use-of-self-tests-for-COVID-19-in-the-EU-EEA_0.pdf

https://www.rki.de/DE/Content/Infekt/EpidBull/Archiv/2021/08/Art_01.html , Epidemiologisches Bulletin 8/2021