Alergija i COVID-19

Alergija i koronavirus

U doba pandemije koronavirusa, a u sezoni alergije na polen, u daljem tekstu akcenat je na simptomatologiji koju daje alergijska reakcija na polen, uz osvrt na razlike i sličnosti u odnosu na simptomatologiju koju daje COVID-19 oboljenje. 

Alergije su pretjeran, nesvrsihodan i nespecifičan odgovor imunosistema na supstance ili stimuluse (alergene) koje inače ne bi trebalo da su štetne po organizam Alergen može izazvati alergijsku reakciju kada dođe u dodir s kožom ili okom, kada je udahnut, pojeden ili ubodom unesen u kožu. Najčešći alergeni su: polen, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, hrana, aditivi u hrani i pićima, konzervansi.  Inhalacijski alergeni najčešće uzrokuju simptome na respiratornom sistemu i bolesti kao što su alergijski rinitis i astma. Alergeni iz hrane mogu uzrokovati smetnje vezane za digestivni sistem, ali i sistemske i kožne reakcije. Ubodi insekata, lijekovi i vakcine izazivaju sistemske i/ili kožne reakcije. Sklonost alergijama je nasljedna.

Polenska zrna biljke proizvode kako bi se mogle razmnožavati, te spadaju u grupu inhalacijskih alergena. Kod alergičara, kontakt sa alergenima uzrokuje stvaranje antitjela IgE koja potiču otpuštanje upalnih supstanci u tijelu, poput histamina, što uzrokuje simptome. Alergija na polen obično počinje u martu i može trajati čak i do kraja oktobra. Rizik od alergije uzrokovane polenom ovisi o nekoliko faktora:

  • vrsti polena;
  • dužini polinacijske sezone;
  • broju polenovih zrna u zraku;
  • uvjetima životne sredine (meteorološkim uslovima): temperatura, vlažnost, vjetar;

Alergija na polen se najčešće javlja kod djece ili u periodu adolescencije, ali postoji mogućnost i da se alergija razvije i u poznijoj dobi.

Na području Sarajeva proteklih nekoliko godina vrši se kontinuirani monitoring polena. Do sada je prikupljeno mnogo podataka o distribuciji polena kroz proces kvalitativno-kvantitativne analize polena. Stanovništvo Sarajeva je kroz sedmične izvještaje u proteklom periodu redovno informisano o koncentraciji polena. Broj polenovih zrna u m³ zraka koji uzrokuju probleme kod bolesnika nije isti za sve skupine polena. Kada su u pitanju trave, već manji broj polenovih zrna uzrokuje disajne probleme (preko 10/m³ zraka), dok kod korova problemi nastaju obično kada koncentracije pređe 50/m³ zraka. Izuzetak je polen ambrozije kod koje 20 do 30 zrna po m³ zraka uzrokuje pojavu alergijske reakcije.

Na osnovu dosadašnjih istraživanja koja su provedena, na području Kantona Sarajevo utvrđena su tri maksimuma koncentracije polena u zraku:

  • Polen drveća i grmova – maksimum koji se javlja u rano proljeće;
  • Polen trava – maksimum koji se javlja u rano ljeto;
  • Polen korova – maksimum koji se javlja u periodu ljeta i jeseni;

Za rano proljeće karakteristično je cvjetanje anemofilnih biljnih vrsta drveća i grmova, među kojima se izdvajaju lijeska (Corylus avellana), vrba (Salix sp.), joha (Alnus glutinosa) i brijest (Ulmus sp.). Nešto kasnije u proljeće alergiju izaziva breza (Betula sp.), bukva (Fagus sp.), hrast (Quercus sp.) i javor (Acer sp.). Ukoliko je godina toplija, alergiju u ovom periodu mogu izazvati livadske biljke, kao što je maslačak (Taraxacum officinale). Prave trave, kao što su medunika, rosulja, ljuljevi i vlasulje počinju cvjetati od maja, maksimum dostižu u prvom dijelu ljeta, a neke cvjetaju čak i do kraja septembra. Predstavnici ljetnih i kasnoljetnih alergenih biljnih vrsta su uglavnom zeljaste biljke, kao što su ambrozija (Ambrosia sp.), bokvica (Plantago sp.), kiselica (Rumex sp.), štir (Amaranthus sp.) itd.

Pri niskoj koncentraciji polena u zraku samo kod osoba koje su izrazito osjetljive će se pojaviti simptomi bolesti. Pri umjerenoj koncentraciji većina osoba osjeća simptome, dok kod visoke koncentracije polena u zraku sve osobe pokazuju simptome bolesti.

Simptomatologija alergije na polen

Polenske alergije javljaju se periodično i sezonski, vezano uz vrijeme cvatnje određenih vrsta biljaka i njihovog polena u zraku (trave, drveće i korovi). Većinom je to u proljeće, ljeto i jesen. Najčešći oblik alergije je polenska hunjavica (sezonski alergijski rinitis). Polen u tijelo dospijeva preko očiju i disajnim putevima. Simptomi su crvenilo, svrab i suzenje očiju, svrab nosa, grla, često i  vanjskog uha, kihanje, curenje vodenastog sekreta iz nosa, začepljen nos (nosna kongestija), otežano disanje, urtikarija (crvenilo kože, dermatitis). Značajan broj bolesnika s alergijskim rinitisom ima pridruženi suhi kašalj, koji može biti posljedica slijevanja sekreta niz stražnji zid ždrijela iz gornjih disajnih puteva (tzv. postnazalni drip). Kod takvih bolesnika alergijski rinitis nije liječen i prelazi u hronični oblik upale sluznice. Osim toga, otok sluznice koja nastaje kao posljedica alergijske reakcije predisponira razvoju tzv. sekundarne bakterijske upale sinusa ili srednjeg uha. Često bude zahvaćena i sluznica sinusa, a mogu nastati tzv. nosni polipi koji dodatno otežavaju disanje. Bolesnici imaju učestale glavobolje u korijenu nosa, otežano disanje kroz nos, pojačano slijevanje sekreta niz ždrijelo i podražajni kašalj s iskašljavanjem bjelkastog sekreta.

Preporuke i mjere prevencije

Izbjegavanje alergena uvijek je bolje od pokušaja liječenja alergijske reakcije. 

Neke od preventivnih mjera kod osoba alergičnih na polen:

  • nošenje maske i sunčanih naočala prilikom izlaska iz kuće;
  • nakon boravka na otvorenom, pri povratku kući operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje polena u prostor u kojem boravite;
  • najveća koncentracija polena je tokom jutarnjih sati, za vrijeme sunčanih i vjetrovitih dana, pa se u tim periodima ne preporučuje provjetravanje prostorija, kao ni provjetravanje vozila tokom vožnje;
  • pratiti izvještaje relevantnih institucija o stanju koncentracije polena u zraku;
  • koristiti polenski kalendar, jer je njegova svrha predviđanje početka polinacije, te njenog trajanja sa odstupanjima ±15 dana, što ovisi od meteorološkim uslovima datog područja;
  • izbjegavati svježe pokošenu travu;
  • za odlazak u prirodu izabrati dane nakon kiše, jer su tada koncentracije polena najniže u zraku;
  • ne sušiti odjeću na otvorenom za vrijeme visokih koncentracija polena;
  • redovno čistiti i četkati dlaku kućnih ljubimaca;
  • osobama koje tokom ranog proljeća (u vrijeme cvjetanja drveća) često pate od alergijskog rinitisa, preporučuje se da što više vremena provedu u visokoplaninskom području (iznad granice šume);
  • osobama koje su alergične na polen trava preporučuje se boravak u šumskim ekosistemima tokom ljetnog i ranojesenjeg perioda;
  • uzimati redovno terapiju propisanu od ljekara.

Alergija ili koronavirus?

Jedini pouzdan način da utvrdite da li je u pitanju alergija ili bolujete od COVID-19 jeste testiranje. 

Glavni upozoravajući znaci COVID-19 su povišena temperatura, umor i suhi kašalj. Ponekad im je pridružen i simptom koji je karakterističan za prehladu i gripu – curenje nosa. Sezonska alergija također može izazvati iritaciju disajnih puteva i može dovesti do curenja nosa. Međutim, malo je vjerojatno da osoba koja ima alergiju ima simptome koji su karakteristični za COVID-19: povišena temperatura, mučnina, povraćanje, proljev ili gubitak okusa i mirisa.

Važno: Ukoliko imate alergije, ne zaboravite da možete istovremeno imati i virusnu infekciju, pa tako i COVID-19. Poredite simptome koje u vrijeme sezonskih alergija imate i uočite razliku u simptomima koja bi se mogla pojaviti. Ovo se naročito odnosi na osobe koje imaju i alergijsku astmu i osjećaju simptome kao što su pritisak u grudima i otežano disanje. Kako astma spada u grupu faktora rizika za teže oblike COVID-19, od izuzetne je važnosti za osobe sa alergijama i alergijskom astmom da redovno koriste terapiju i da se pridržavaju svih mjera za kontrolu bolesti.

Ukoliko ste alergičar, a sada je alergijska reakcija praćena povišenom temperaturom, umorom i bolovima u mišićima, testirajte se.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi da alergija ne povećava rizik od zaraze koronavirusom.

Tabela 1. Razlike u simptomima prehlade, gripe, COVID-19 i alergije

SimptomPrehladaGripaCOVID-19Alergija
Povišena tjelesna temperaturarijetkočestodane
Kašaljrijetkodasuhi kašaljponekad
Kratak dahrijetkodadaponekad
Opšta slabostponekaddadane
Glavoboljarijetkodaponekadponekad
Bolovi u mišićimablagičestidane
Kihanječestoponekadneda
Grloboljačestoponekadponekadne
Curenje iz nosaponekadponekadrijetkoda
Olakšanje nakon primjene lijeka za alergijuneneneda

Izvor: https://www.ecdc.europa.eu/en/covid-19/questions-answers

https://www.cdc.gov/
https://www.who.int/