Svjetska zdravstvena organizacija Svjetski dan zdravlja 7. april 2021. godine posvetila je pitanju rastuće nejednakosti u svijetu koja se u značajnoj mjeri odražava na zdravlje ljudi. Ove godine ovaj značajan datum obilježava se sa sloganom „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta„.
Pandemija COVID-19 naglasila je nejednakost u svijetu i među državama. Određenom broju ljudi i u uslovima pandemije dostupne su sve zdravstvene usluge, a drugima uskraćene u najvećoj mjeri zbog uvjeta koji vladaju u zemljama u kojima žive.
Diljem svijeta povećava se broj ljudi koji su u stalnoj borbi za minimalni dnevni prihod, ljudi koji imaju izrazito loše uvjete stanovanja i obrazovanja, minimalne ili nikakve prilike za zapošljavanje, iskustvo rodne neravnopravnosti, nedostupnost sigurnog okoliša, čiste vode i zraka, sigurne hrane i zdravstvenih usluga.
Ovakvo stanje vodi ka obolijevanju od bolesti koje su se mogle spriječiti, prijevremenoj smrtnosti i značajno smanjenoj očekivanoj duljini života. Ovakvo stanje istovremeno čini ogromne štete našim društvima i ekonomijama.
U izvještaju o razvoju za 2019. godinu[1] koji je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine navodi se da osobe sa invaliditetom predstavljaju skupinu u bosansko-hercegovačkom društvu koja je najviše ugrožena, isključena i marginalizirana. Također se navodi da od 2015. godine u Bosni i Hercegovini nije provedena Anketa o potrošnji domaćinstava. S toga se kao mjera nivoa siromaštva uzima relativna stopa siromaštva iz 2015. godine koja iznosi 16,9%. Stopa zaposlenosti u Bosni i Hercegovini 2019. godine, prema Anketi o radnoj snazi iznosila je 35,5%. Stopa zaposlenosti i dalje bilježi značajnu razliku među spolovima jer je 44,6% stopa zaposlenosti muškarca, a 26,7% je stopa zaposlenosti žena. U ovom Izvještaju se navodi da su kapaciteti medicinskog kadra znatno manji u usporedbi sa EU28 prosjekom što rezultira otežanom i nepravovremenom pristupu uslugama zdravstvene zaštite koje se pružaju pacijentima. Kada je u pitanju obrazovanje u ovom Izvještaju se navodi da su najugroženije kategorije djece po pitanju pristupa obrazovanju djeca sa posebnim potrebama, djeca povratnici, djeca iz porodica u stanju socijalne potrebe i djeca romske nacionalnosti.
Nedostatak pravičnosti i jednakosti u različitim društvenim segmentima sa kojim se suočavaju mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini ali i u cijelom svijetu se adekvatnim politikama može spriječiti.
Svjetska zdravstvena organizacija poziva lidere na svim nivoima da osiguraju uvjete koji otvaraju put ka dobrom zdravlju te istovremeno poziva da se kontinuirano vrši monitoring nejednakosti u zdravlju što predstavlja preduvjet za adekvatne politike koje za cilj imaju omogućavanje ljudima dostupnost zdravstvenih usluga kada su im potrebne.
Socijalne odrednice zdravlja su nemedicinski faktori koji imaju utjecaj na ishode vezane za zdravlje jer su odraz okruženja, prilika i uvjeta u kojima ljudi žive. Socijalne odrednice zdravlja imaju značajan utjecaj na nejednakost u zdravlju te nepravične razlike u zdravstvenom stanju unutar zemalja i između zemalja. U svim zemljama sa različitim stupnjem razvoja zdravlje i bolest slijede socijalno-ekonomsko stanje, što je stanje lošije, lošije je i zdravlje.
Najznačajnije socijalne odrednice zdravlja koje imaju utjecaj na jednakost i pravičnost u zdravlju su: prihodi i socijalna zaštita, obrazovanje, nezaposlenost i nesigurnost radnih mjesta, uvjeti na radnom mjestu, nesigurnost u dostupnosti hrane, stanovanje, okoliš, rani rast i razvoj, socijalna inkluzija i nediskriminacija, strukturalni konflikti, dostupnost kvalitetnih zdravstvenih usluga
Stanje vezano za nejednakost u zdravlju zahtjeva dugoročne strategije za otklanjanje uzroka koji generiraju nejednakost. U dokumentu Svjetske zdravstvene organizacije Zdravlje 21–Zdravlje za sve u 21. stoljeću“ prvi i drugi cilj ove politike odnose se na solidarnost i jednakost u zdravlju, a razlike u zdravlju među zemljama Evropskog Regiona trebale bi biti smanjene za 30%, a unutar zemalja za 1/4.
Kako bi se ovi ciljevi ostvarili neophodno je da svaka zemlja uspostavi:
- monitoring u praćenju razlika zdravstvenog stanja stanovništva na različitim geografskim područjima unutar jedne zemlje, te zdravstvenog stanja stanovništva koje pripada različitim socioekonomskim skupinama
- definira mjere za smanjenje razlika u zdravstvenom stanju
- osigura pravičnost i jednakost kada su u pitanju socijalne odrednice zdravlja
- osigura adekvatnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu
- posveti posebnu pažnju kada su u pitanju socijalno marginalizirane i vulnerabilne skupine i pojedinci
Za rješavanje pitanja nejednakosti neophodno je sačiniti i sveobuhvatne politike za smanjenje socioekonomske nejednakosti što predstavlja veliki izazov za kreatore politika i donositelje odluka. Ovakve politike integriraju pitanje zdravlja, ali i pitanje rješavanja rastućih socijalnih nepravdi a istovremeno imaju značajan utjecaj na poboljšanje zdravstvenog stanja cjelokupnog stanovništva.
[1] Izvor: Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.
