Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se svakog 4. februara, sa ciljem podizanja svijest o oboljelima od raka, značaju prevencije, ranog dijagnosticiranja i liječenja. Unija za međunarodnu borbu proti raka (UICC) pokrenula je obilježavanje ovog datuma još 2000. godine kako bi se katalizirali napori pojedinaca, zajednica i vlada te učinkovitije pretočili u konkretne i djelotvorne aktivnosti i mjere za borbu protiv raka.
Broj osoba oboljelih od raka u cijelom svijetu, ali i u našoj zemlji je kontinuirano u porastu što je posljedica sve većeg udjela starijeg stanovništva kod kojeg se rak češće pojavljuje ali i utjecaja brojnih faktora rizika od kojih se znatan broj može spriječiti.
Ove godine obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv raka providi se pod sloganom „ Ja jesam i hoću„ i ovo je posljednja godina trogodišnje kampanje koja se provodila pod ovim sloganom sa ciljem isticanja uloge svakog pojedinca u borbi protiv tereta raka. To znači da svaka osoba može dati značajan doprinos vlastitom zdravlju i time smanjiti mogućnost pojave maligne bolesti kroz usvajanje zdravih životnih stilova i učešće u redovnim preventivnim pregledima kao i organiziranim programima za rano otkrivanje pojedinih vrsta raka koji su od izuzetnog značaja za otkrivanje ove bolesti u početnim fazama.
Rak nastaje iz jedne stanice koja izgubi sposobnost adekvatnog odgovora nakon maligne transformacije na kontrolne mehanizme rasta, dijeljenja i smrti što utiče na maligni razvoj stanice. Maligne stanice zaobilaze normalnu staničnu regulaciju i kontrolu dijeljenja što uzrokuje nekontrolirani rast i stvaranje zloćudnih tumora (neoplazmi) te metastaziranje (širenje zloćudnih tumora u okolna i udaljena tkiva). Proces ovih promjena prolazi kroz faze od premalignih promjena pa do malignih promjena. Mogućnost izlječenja i liječenja je daleko veća ukoliko se rak otkrije u početnoj fazi. Rak nije jedinstvena bolest, postoji preko 100 tipova raka, koji se nazivaju prema organu ili tkivu iz kojeg rak potječe. Drugi način klasifikacije je prema tipu stanica od koji je rak sastavljen prema čemu su glavne podvrste: karcinomi, sarkomi, limfomi, leukemije i mijelomi te rak centralnog nervnog sistema (mozak i kičmena moždina).
Faktori rizika
Faktori rizika kada je u pitanju rak su bojni i različiti. Važno je znati da možemo uticati na gotovo trećina uzročnika nastanka raka promjenom ponašanja i navikama vezanim za ishranu preventivnim intervencijama, te efikasnim mjerama sprječavanja poznatih faktora rizika. Faktore rizika koje možemo povezati sa nastankom raka dijelimo na promjenljive i nepromjenljive.
Promjenljivi faktori rizika uključuju:
Alkohol-Postoje čvrsti dokazi utjecaja konzumacije svih alkoholnih pića na nastanak brojnih vrsta raka. Alkohol može povećati rizik za nastanak nekoliko vrsta raka i to debelog crijeva, dojke, usta, ždrijela, jednjaka, jetre i želuca. Dokazi sugeriraju da postoji direktna veza između rizika od nastanka brojnih vrsta raka i količine konzumiranog alkohola.
Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost-Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost povezani su povećanim rizikom razvoja 12 različitih vrsta raka, uključujući rak crijeva i gušterače. Što je prekomjerna težina veća posebno kod odraslih osoba veći je rizik za nastanak raka.
Ishrana-Stručnjaci upozoravaju da ishrana povezana sa prekomjernim unosom crvenog mesa, mesnih prerađevina, hrane sa većom količinom soli, a istovremeno sa smanjenim unosom voća i povrća ima utjecaj na povećanje rizika od nastanka raka, posebno raka debelog crijeva , ždrijela i želuca.
Fizička aktivnost–Redovita fizička aktivnost ne pomaže samo za sprječavanje gojaznosti nego i smanjuje rizik od nastanka određenih vrsta raka. Fizička aktivnost pomaže u smanjenju rizika od nastanak raka debelog crijeva, dojke i tijela maternice.
Duhan–Duhanski dim sadrži najmanje 80 različitih kancerogenih supstanci (kancerogenih agenasa). Pušenjem se inhaliraju različite hemijske supstance koje ulaze u pluća a zatim se krvotokom šire po cijelom tijelu. Osobe koje u ranijem životnom dobu počnu da puše, te duže i intenzivnije puše povećavaju rizik od nastanka raka. Prema trenutačnim saznanjima duhan je odgovoran za oko 22% smrti od raka.
Ionizirajuće zračenje-Izvori zračenja mogu biti uzrok nastanka raka i predstavljaju rizik za radnike na radnom mjestu ukoliko nemaju odgovarajuću zaštitu. Ovo uključuje radon, x-zrake, gama zrake i ostale oblike zračenja snopa čestica visokih energija ili elektromagnetskog zračenja visoke frekvencije. Produženo i nezaštićeno izlaganje ultravioletnom zračenju sunca ili UV lampama također može biti faktor rizika za nastanak melanoma i drugih vrsta malignih oboljenja kože. Osobe sa svijetlom puti i velikim brojem madeža koje imaju porodičnu historiju melanoma ili drugih vrsta raka kože imaju najveći rizik. Bitno je napomenuti da svi mogu oboljeti od raka kože uključujući i osobe koje imaju tamniju put.
Rizici na radnom mjestu–Određeni broj ljudi izložen je rizicima na radnom mjestu zbog prirode posla koji obavljaju. Radnici koji rade u hemijskoj industriji imaju veću incidencu u odnosu na ostale kada je u pitanju obolijevanje od raka mokraćnog mjehura. Azbest je dobro poznati rizik vezana za radno mjesto i dovodi se u vezu sa obolijevanjem od raka pluća
Infekcije–Infektivni agensi su odgovorni sa 2,2 miliona smrti od raka godišnje. Virusi mogu izazvati promjene na stanicama i povećati vjerojatnoću da postanu kancerogene. Karcinom vrata maternice u 70% slučajeva uzrokuje infekcija humanim papiloma virusom (HPV), a određene
vrste raka jetre i non-Hodgkin limfom mogu za uzrok imati hepatitis B i C virus, dok se određene vrste limfoma također dovode u vezu sa Epstein-Barr virusom. Bakterijske infekcije u prošlosti se nisu dovodile u vezu sa nastankom raka, ali novije studije dokazuju da osobe koje imaju infekciju želuca sa helicobacter pylori što dovodi do upale želučane sluznice imaju povećan rizika za nastanak raka želuca.
Nepromjenljivi faktori rizika uključuju:
Životna dob–Brojne vrste raka češće su kod osoba starije životne dobi. Veća dužina života povezana je sa većom mogućnosti za genetske promjene i mutacije koje se mogu pojaviti na stanicama.
Genetika–Određeni broj osoba se rodi sa genetski naslijeđenim rizikom za specifičnu vrstu raka što ne mora da znači da će se u određenom periodu rak i razviti. Žene koje su nositeljice nasljedne mutacije BRCA1 i BRCA2 gena imaju veću predispoziciju za razvoj raka dojke u odnosu na žene koje nemaju ovakvu vrstu rizika. Premda su žene sa ovom vrstom genetske predispozicije u većem riziku veliki broj slučajeva raka dojke nema za uzrok ovu vrstu nasljedne genetske mutacije.
Imunološki sistem– Osobe koje imaju oslabljen imunološki sistem su u većem riziku da razviju određeni tip raka. To uključuje osobe koju su imale transplantaciju organa i koristile imunosupresivnu terapiju kako bi zaustavili odbacivanje transplantiranih organa, osobe sa HIV infekcijom i AID-om, kao i osobe koja imaju određena medicinska stanja koja su uticala na smanjenje njihovog imuniteta za određene bolesti.
Simptomi
Kada govorimo o raku ne govorimo o jednoj bolesti nego o brojnoj heterogenoj skupini oboljenja s toga je vrlo važne obratiti pažnju na određene znakove i simptome koji se mogu javiti i kod drugih oboljenja i stanja ali se mogu dovesti i u vezu sa rakom. Naročito je potrebno obratiti pažnju na: probavne smetnje (česti proljevi ili zatvori), promjena načina uriniranja, pojava krvi (urin, stolica, kašalj, abnormalna vaginalna krvarenja), promuklost, smetnje kod gutanja, dugotrajni kašalj, ranice koje ne zacjeljuju, pojava kvrga i čvorića na tijelu, zadebljanja, čvorići i druge promjene na dojkama, promjene na madežima i bradavicama, dugotrajna temperatura, neobjašnjiv osjećaj umora, gubitak apetita, neobjašnjivi i nagli gubitak tjelesne težine.
Prevencija
Rak je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u cijelom svijetu i u našoj državi. Premda se poduzimaju veliki napori u prevenciji raka u cijelom svijetu procjenjuje se da će teret raka do 2030. godine povećati za 25 %. Poznavanje faktora rizika otvara prostor za aktivno preventivno djelovanje u svakoj zemlji jer se gotovo polovina smrti adekvatnim mjerama prevencije može spriječiti. Stoga je neophodno intenziviranje svih preventivnih aktivnosti od nivoa svakog pojedinaca preko zajednica i cjelokupnog društva uz odgovarajuće strategije vlada na svim nivoima za borbu protiv raka. Svaka osoba trebala bi povećati stupanj znanja i jačati vještine za usvajanje zdravih stilova života što podrazumijeva: nepušenje, smanjenje konzumiranja alkoholnih pića, pravilnu ishranu bogatu voćem i povrćem i žitaricama sa smanjenim unosom životinjskih masnoća i crvenog mesa, održavanje normalne tjelesne težine, umjereno izlaganje suncu, čest boravak u prirodi, zaštitu od kancerogena na radnom mjestu i vlastitom domu, adekvatnu zaštitu od ionizirajućeg zračenja, prepoznavanje znakova i simptoma koji se mogu dovesti u vezu sa rakom, te obavljanje redovnih preventivnih i sistematskih pregleda. Važne preventivne intervencija su i sudjelovanje u organiziranim programima za rano otkrivanje raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene), te vakcinacija djece protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papilloma virusa (HPV) za djevojčice.
Ključne činjenice
- U svijetu svake godine od raka umre 10 miliona ljudi
- Gotovo jedna trećina najčešćih vrsta raka je preventabilna
- Rak je drugi vodeći uzrok smrti u svijetu
- 70% svih smrti od raka događa se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama
- Gotovo 3,7 miliona života moglo bi biti spašeno svake godine ukoliko bi se implementirale odgovarajuće strategije za prevenciju, rano otkrivanje i liječenje raka
- Ukupna godišnja ekonomska cijena raka za cijeli svijet procjenjuje se na 1,16 triliona američkih dolara
