Međunarodna dijabetička federacija (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kako bi povećale svijest o značaju ranog otkrivanja dijabetesa, liječenja i sprječavanja nastanka teških komplikacija koju ova bolest izaziva 1991. godine počele su obilježavati 14. novembar kao Svjetski dan dijabetesa. Ovaj datum je od izuzetnog značaja za prevenciju dijabetesa, a obilježava se svake godine 14. novembra kada je rođen Sir Frederick Banting koji je zajedno sa Charlesom Bestom 1922. godine otkrio inzulin. Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2007. godine Rezolucijom 61/225 proglasila je ovaj datum Svjetskim danom dijabetesa. Ovogodišnja tema Svjetskog dana dijabetesa je Sestre i Dijabetes. Globalna kampanja 2020. godine ima za cilj podizanje svijesti o krucijalnoj ulozi koje imaju medicinske sestre kada je u pitanju podrška ljudima koji žive sa dijabetesom sa sloganom „Sestre čine razliku“.Medicinske sestre čine više od polovine radne snage u zdravstvu, a njihov rad kada je u pitanju podrška ljudima koji žive sa dijabetesom je izuzetno značajan. Ljudi koji žive sa dijabetesom ili imaju rizik da razviju ovu bolest trebaju podršku jer su izloženi brojnim izazovima, a dovoljan broj medicinskih sestara i njihova edukacija kako bi pružile podršku su ključni prioriteti.
Broj ljudi sa dijabetesom kontinuirano raste u cijelom svijetu, a time raste i potreba za medicinskim sestrama i ostalim zdravstvenim profesionalcima koji bi se aktivno uključili u primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju dijabetesa. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 2018. godine u svijetu je nedostajalo 5,9 miliona medicinskih sestara, a 89% od ovog broja odnosilo se na srednje razvijene i nerazvijene zemlje. Zapošljavanje medicinskih sestara potrebno je povećati za 8 % na godišnjem nivou kako bi se do 2030. godine ovaj alarmantni nedostatak nadoknadio.
Dijabetes (diabetes mellitus) ili šećerna bolest je hronično oboljenje koje karakterizira povećani nivo glukoze u krvi. Već dugi niz godina dijabetes je jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema, a broj oboljelih u cijelom svijetu kontinuirano raste.
Obzirom na velik broj oboljelih, ali i izraženi trend daljnjeg porasta Međunarodna dijabetička federacija procjenjuje da će do 2030. godine broj oboljelih od dijabetesa u svijetu biti 578 miliona, stoga je neophodno pokretanje javnozdravstvenih intervencija u svim zemljama svijeta kao i zapošljavanje zdravstvenih profesionalaca kako bi se pravovremeno spriječila rastuća globalna epidemija dijabetesa.
Razlikujemo dva osnovna tipa dijabetesa:dijabetes tip 1-kada gušterača ne proizvodi inzulin i dijabetes tip 2-kada je učinak proizvedenog inzulina smanjen.
Dijabetes tip 1 rjeđi je od tipa 2 i predstavlja svega 7 do 10% svih slučajeva dijabetesa. Dijabetes tip1 se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali obično se javlja u razdoblju između djetinjstva i 30. godine života, a najčešće u doba djetinjstva i adolescencije. Dijabetes tip 1 nastaje zbog uništenja stanica gušterače koje proizvode inzulin. Još uvijek ne znamo moguće uzroke koji dovode do ove bolesti, a istražuju se genetski i okolišni faktori, virusne infekcije i dr.
Dijabetes tip 2 je najčešći oblik šećerne bolesti. Obično se javlja iza 40. godine života, a faktori rizika za nastanak bolesti su prekomjerna tjelesna težina, nepravilna ishrana, tjelesna neaktivnost, slučajevi dijabetesa u porodici-nasljeđe, povišeni krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, smanjena tolerancija na glukozu.
Osim ova dva tipa postoje još i dijabetes u trudnoći (gestacijski dijabetes), kao i ostali oblici kao što su dijabetes nakon upale gušterače, jatrogeni dijabetes nakon uzimanja određenih lijekova.
Simptomi dijabetes tip 1 i tip 2 najčešće su: prekomjerna žeđ, učestalo mokrenje, osjećaj ekstremne gladi, gubitak tjelesne težine, umor, iscrpljenost, nedostatak koncentracije, suha koža, smetnje vida, češće infekcije, teže zacjeljivanje rana.
Dužina trajanja šećerne bolesti kao i neadekvatna regulacija šećera povezane su sa mogućim razvojem komplikacija. Najčešće komplikacije vezane su za oštećenje krvnih sudova u oku (retinopatija), oštećenje živaca (neuropatija), srčani i moždani udar, zatajenje bubrega, dijabetičko stopalo. Adekvatnom regulacijom dijabetesa može se smanjiti mogućnost razvoja komplikacija za šta je od izuzetnog značaja edukacija pacijenata o stilovima života koje moraju usvojiti. Uloga medicinskih sestara u procesu edukacije pacijenata je izuzetno važna.
Pored terapije lijekovima koju je preporučio ljekar, značajno je pridržavanje dijetetskih mjera, održavanje preporučene tjelesne težine, redovna fizička aktivnost u trajanju od najmanje 30 minuta dnevno, izbjegavanje alkohola i pušenja, te redovna kontrola.
U primarnoj prevenciji izuzetno je važna edukacija o dijabetesu i prepoznavanje rizika. Sekundarna prevencija podrazumijeva rano otkrivanje bolesti kroz preventivne preglede. Tercijarna prevencija podrazumijeva prevenciju komplikacija kod oboljelih od dijabetesa.
Ključne činjenice i podaci:
Dijabetes
- 463 miliona odraslih ljudi (1 od 11) živjeli su sa dijabetesom u 2019. godini.
- Do 2030. godine očekuje se da će 578 miliona ljudi živjeti sa dijabetesom.
- 1 od 2 odraslih sa dijabetesom nemaju uspostavljenu dijagnozu (232 miliona).
Većina od njih ima dijabetes tip 2.
- Više od 3 osobe od 4 sa dijabetesom žive u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama.
- Dvije trećine ljudi sa dijabetesom žive u urbanim područjima, a tri četvrtine spadaju u radno aktivnu populaciju.
- 1 od 5 osoba sa dijabetesom (136 miliona ) ima više od 65 godina.
- Dijabetes je bio uzrok za 4,2 miliona smrti u 2019. godini.
- Dijabetes je odgovoran za najmanje $760 milijardi troškova u zdravstvu što je u 2019. godini na globalnom nivou činilo 10% potrošenih sredstva za zdravstvenu zaštitu.
_________________
*izvor:https://www.diabetesatlas.org/upload/resources/2019/IDF_Atlas_9th_Edition
