Search
Close this search box.

Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. Oktobar

Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. oktobar ove godine obilježava se pod sloganom “Pokrenimo se za mentalno zdravlje: investirajmo” sa ciljem da se poveća svijest o javnozdravstvenom značaju mentalnog zdravlja ali i značaju ulaganja u mentalno zdravlje.

Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da države u svijetu troše u prosjeku samo 2% svojih budžeta za zdravstvo na zaštitu mentalnog zdravlja, dok skoro milijarda ljudi u svijetu ima neki problem vezan za mentalno zdravlje.

Ove godine Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u izmijenjenim okolnostima svakodnevnog života ljudi širom svijeta koje su nastale kao rezultat pandemije COVID-19. Suočavanje sa ovim okolnostima donosi brojne izazove, svakodnevne strahove za vlastito zdravlje i zdravlje najmilijih, te brigu za budućnost. Život u izmijenjenim okolnostima zbog pandemije COVID-19 osobe sa poremećajima mentalnog zdravlja i ranjive skupine stanovništva doveo je u stanje još veće izolacije. Ekonomske posljedice pandemije COVID-19 se već snažno osjećaju, a broj osoba sa problemima mentalnog zdravlja se povećava. Ove okolnosti dodatno naglašavaju hitnu potrebu većeg ulaganja u programe usmjerene na zaštitu mentalnog zdravlja, na lokalnom, državnom i međunarodnom nivou.

U pozitivnom smislu mentalno zdravlje je temelj blagostanja i efikasnog funkcioniranja za pojedinca, ali i zajednice i društvo u cjelini. Mentalno zdravlje i poremećaji mentalnog zdravlja su određeni čitavim nizom međusobno isprepletenih socijalnih, psiholoških i bioloških faktora. Jasan dokaz za ovu tvrdnju su rezultati brojnih studija koji su rađeni u razvijenim i nerazvijenim zemljama svijeta koje dovode rizik od poremećaja mentalnog zdravlja u direktnu vezu sa indikatorima siromaštva koji uključuju i nizak stupanj obrazovanja, loše stambene uvjete i nizak dohodak. U svakoj zajednici vulnerabilnost prema poremećajima mentalnog zdravlja veže se i za siromaštvo što se može objasniti i faktorima kao što su iskustvo beznađa i nesigurnosti, brzih društvenih promjena bez adekvatne mreže socijalne sigurnosti, kao i rizikom od nasilja i ukupno lošim zdravstvenim stanjem.

Mentalni, socijalni problemi kao i problemi vezani za ponašanje često su u interakciji. Zloupotreba droga i alkohola, nasilje, suicidalno ponašanje, depresija i anksioznost predstavljaju izrazito veliki izazov i teže se sa njima boriti u uvjetima visoke nezaposlenosti, niskog dohotka, ograničenog obrazovanja, stresnih uvjeta rada, diskriminacije i usvojenih nezdravih stilova života.

O mentalnim poremećajima govorimo kada kod nekih osoba postoji disfunkcija koja uključuje poremećaje afekta, opažanja, mišljenja, inteligencije, pažnje, nagona i volje, do poremećaja svijesti i kombinacije ovih poremećaja. Fizičko i mentalno zdravlje su usko povezani preko raznih mehanizama, brojne studije dokazuju vezu između depresije i kardiovaskularnih oboljenja. Mentalno zdravlje je izuzetno značajno za održavanje dobrog fizičkog zdravlja, ali i pri oporavku od fizičke bolesti. Osobe s mentalnim poremećajima često imaju povećani morbiditet i mortalitet od fizičkih bolesti.

Zaštitu mentalnog zdravlja potrebno je provoditi tokom cijelog životnog ciklusa što uključuje: podršku trudnicama i porodiljama, podršku odgovornom roditeljstvu djeci i mladima, promociju mentalnog zdravlja u školama, na radnom mjestu, podršku zdravom starenju, brigu za grupe sa povećanim rizikom za mentalne poremećaje, prevenciju depresije i suicida, prevenciju nasilja i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, smanjenje socijalne isključenosti i stigmatizacije oboljelih osoba. Zaštita mentalnog zdravlja provodi se putem politike, strateških intervencija i programa za unaprjeđenje i očuvanja mentalnog zdravlja, te putem ranog otkrivanja, liječenja i rehabilitaciju poremećaja mentalnog zdravlja.

Ključne činjenice1

  • Skoro milijarda ljudi u svijetu ima neki od poremećaja mentalnog zdravlja , svako i svugdje može biti pogođen.
  • Depresija je jedno od vodećih oboljenja među adolescentima i odraslim osobama
  • 1 od 5 djece i adolescenata ima poremećaj mentalnog zdravlja.
  • Ljudi sa ozbiljnim poremećajima mentalnog zdravlja kao što je shizofrenija nerijetko umiru 10-20 godina ranije u odnosu na opću populaciju .
  • Suicid oduzima živote blizu 800 000 ljudi svake godine- 1 osoba svakih 40 sekundi – i drugi je vodeći uzrok smrti mladih u dobnoj skupini od 15-29 godina.

Jaz u zaštiti

  • Unatoč univerzalnoj prirodi i veličini problema vezanih za poremećaje mentalnog zdravlja, jaz između potreba za uslugama u zaštiti mentalnog zdravlja i pružanja usluga još uvijek je značajan.
  • Relativno mali broj ljudi u svijetu ima pristup kvalitetnim uslugama za mentalno zdravlje.
  • U nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama 75% ljudi koji imaju probleme sa mentalnim zdravljem ne dobivaju uopće usluge za svoje zdravstveno stanje.
  • Ozbiljan jaz još uvijek postoji kada je u pitanju zaštita mentalnog zdravlja kao rezultat decenijama nedovoljnog ulaganja u promociju mentalnog zdravlja, ¸ prevenciju i liječenje.
  • Stigma, diskriminacija, kršenje ljudskih prava osoba sa poremećajima mentalnog zdravlja još uvijek su rašireni u svijetu.

Ekonomska cijena

  • Gubitak produktivnosti kao rezultat depresije i anksioznosti, dva najčešća poremećaja mentalnog zdravlja, globalnu ekonomiju u svijetu koštaju 1 trilion US$ svake godine.

Deficit u investiranju

  • U prosjeku države troše manje od 2% svojih budžeta za zdravstvo na mentalno zdravlje.
  • Unatoč povećanoj razvojnoj pomoći za mentalno zdravlje u nekoliko posljednjih godina, razvojna pomoć za mentalno zdravlje nikada nije prešla 1% za mentalno zdravlje

Dobre vijesti

  • Neke od najčešćih poremećaja mentalnog zdravlja , depresiju i anksioznost, možemo liječiti psihoterapijom i lijekovima ili njihovom kombinacijom .
  • Za svaki investirani 1US$ u liječenje depresije i anksioznosti dobijemo natrag 5 US$.
  • Za svaki investirani 1US$ na dokazima zasnovanom (evidence-based ) liječenju ovisnosti o drogama dobijemo natrag do 7 US$ zbog smanjenja krivičnih djela i sudskih troškova.
  • Profesionalci u primarnoj zaštiti mogu biti educirani za dijagnosticiranje i liječenje stanja vezanih za mentalno zdravlje.
  • Redoviti pregledi osoba sa ozbiljnim poremećajima mentalnog zdravlja mogu prevenirati prijevremene smrti.
  • Kvaliteta života ljudi koji žive sa stanjima kao što su autizam i demencija može se značajno unaprijediti ukoliko njihovi njegovatelji dobiju odgovarajući trening.
  • Prava ljudi koji imaju probleme sa mentalnim zdravljem moraju biti zaštićena i promovirana kroz legislativu vezanu za mentalno zdravlje, politiku, razvoj dostupnih kvalitetnih usluga kada je u pitanju mentalno zdravlje u zajednici i uključenje ljudi sa proživljenim iskustvom.

1Izvor: https://www.who.int/campaigns/world-mental-health-day/world-mental-health-day-2020/world-mental-health-day-cam