Najčešće i jedno od najtežih oboljenja iz grupe sezonskih virusnih oboljenja je gripa, koja se svake sezone javlja u većim ili manjim epidemijama. Za virusna oboljenja disajnih organa karakteristični su slični simptomi, tako da se u narodu često proglase gripom i one bolesti koje nisu gripa. Način prenošenja i opće mjere zaštite su iste za sve virusne bolesti disajnih organa, tako da, štiteći se od gripe, organizam se štiti i od drugih oboljenja ove grupe.
Gripa je ozbiljna bolest, koja počinje naglo, visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u zglobovima i mišićima, malaksalošću, a potom simptomima disajnih organa, kašljem, kihanjem, bolom u grlu, curenjem iz nosa. Gripa može iskomplicirati postojeće bolesti kod hroničnih bolesnika, a komplikacije se mogu javiti i kod drugih osjetljivih osoba, te tako ugroziti i život bolesnika.
Gripu uzrokuje virus koji je jako promjenljiv, pa se zato od gripe može oboljeti više puta, a promjene virusa mogu biti takve, da oboli većina stanovništva. Virus se prenosi najčešće zrakom, gdje dospijeva iz ždrijela zaražene osobe kašljanjem i kihanjem. U zraku može ostati do nekoliko sati, te zbog toga postoji mogućnost udisanja i , na taj način, prenošenja oboljenja na druge osobe.
Osim ovog načina, virus se može prenijeti kontaktom, “preko” ruku i drugih predmeta na kojima se nađu sitne čestice sekreta iz ždrijela zaražene osobe (kašljanje i kihanje u ruke ili nezaštićeno kašljanje i kihanje u okolinu).
Dakle, virus se brzo i lako prenese tako da jedna zaražena osoba, u jednom kontaktu, može zaraziti više od deset osoba u okolini. Pošto ne postoje efikasni lijekovi protiv virusa gripe, važno je provoditi mjere samozaštite i tako smanjiti rizik za svoje zdravlje i zdravlje drugih.
U preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za vakcinaciju protiv gripe se navodi da je ona najbolja i najsigurnija mjera zaštite.
Svjetska zdravstvena organizacija prati promjene antigenske građe virusa te prema tim saznanjima daje preporuke za sastav vakcine za svaku nadolazeću sezonu.
Na području sjeverne hemisfere sezona gripe obično se javlja tokom jeseni i zime.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prioritetne grupe za vakcinaciju uključuju osobe sa određenim hroničnim bolestima, djeca starosti 6-59 mjeseci, osobe starije od 65 godina, stanovnici domova za starije osobe i osobe sa invaliditetom, zdravstveni radnici, prosvjetni radnici, radnici u javnom gradskom prevozu itd.
Iako je vakcinacija najbolja i nezamjenjiva specifična preventivna mjera, treba se pridržavati i ostalih općih mjera prevencije kao što su izbjegavanje kontakta sa osobama oboljelim od gripe, izbjegavanje dužeg boravka u zatvorenim prostorijama u kojima boravi veći broj ljudi, zaštita usta i nosa prilikom kihanja i kašljanja korištenjem jednokratnih maramica, te redovno i često pranje ruku vodom i sapunom.
Za one koji planiraju putovati a imaju simptome gripe preporučuje se odgađanje putovanja. Nadalje, treba izbjegavati bliži kontakt sa osobama koje kišu i kašlju (udaljenost najmanje jedan metar), izbjegavati skupove i prenatrpane prostorije, izbjegavati posjete bolesnicima u bolnici i kod kuće.
Mjere samozaštite podrazumijevaju i higijenske mjere, kao što su održavanje lične higijene, naročito higijene ruku i prostorija u kojima se boravi, adekvatno zagrijavanje i provjetravanje. Oblačenje je neophodno prilagoditi uslovima, izbjegavati rashlađivanje organizma, ishranu prilagoditi potrebama, a ne željama (dovoljan unos svježeg povrća i voća) i održavati organizam u dobroj fizičkoj kondiciji. Sve to doprinosi povećanju otpornosti organizma i navedene mjere potrebno je provoditi stalno.
Kod pojave simptoma bolesti, treba ostati kod kuće, uzeti sredstva za ublažavanje simptoma (lijekove protiv temperature i bolova, za ublažavanje kašlja i curenja nosa, vitamine, minerale i tople napitke).
Ako primjena navedene simptomatske terapija ne dovede do poboljšanja, potrebno se javiti svom ljekaru.
OPĆE I SPECIFIČNE MJERE PREVENCIJE GRIPE
Kako bi se smanjio rizik od gripe, potrebno je primjenjivati nekoliko jednostavnih stvari o kojima svakodnevno treba voditi računa:
• Izbjegavati gužve, skupove i zatvorene prostore,
• Brisati maramicom nos i usta kod kašljanja ili kihanja,
• Nakon korištenja maramicu baciti u smeće, oprati ruke,
• Prati ruke često sapunom i vodom jer to smanjuje rizik prenošenja virusa,
• Ako sapun i voda nisu dostupni, koristiti sredstva na bazi alkohola,
• Izbjegavati dodirivanje očiju, nosa i usta jer rukom sa zagađene površine se može prenijeti virus u oči, usta ili nos
• bliski kontakt sa bolesnim ljudima – udaljenost od bolesnika barem jedan metar,
• Ne posjećivati bolesnike, ukoliko nije neophodno,
• Ako se pojavi bolest – ostati kod kuće i ograničiti kontakt sa drugim osobama,
• Održavati higijenu okoline-čišćenje, provjetravanje prostorija, dezinfekcija površina.
Vakcinacija
Vakcinacija je jedina i najučinkovitija mjera prevencije gripe i njenih komplikacija! Vakcinacijom protiv gripe stiče se solidna zaštita od obolijevanja i mogućih komplikacija. Zbog promjena koje se stalno dešavaju kod virusa gripe, sastav vakcine se svake godine mijenja, za svaku hemisferu posebno.
Idealno vrijeme za vakcinaciju protiv gripe je u oktobru, odnosno u ranu jesen, prije širenja virusa gripe, budući da su potrebne dvije sedmice da se zaštitna antitijela razviju u tijelu. Međutim, vakcinacija se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkulira.
Vakcinacija se preporučuje:
• Osobama starijim od 65 godina života
• Osobama oboljelim od hroničnih bolesti kod kojih gripa može izazvati ozbiljne komplikacije (kronični kardiovaskularni, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, transplantirane osobe, osobe sa patološkom pretilošću, osobe sa oslabljenim imunitetom, osobe na dugotrajnoj aspirinskoj terapiji…)
• Zdravstvenim radnicima i ostalima koji sudjeluju u njezi bolesnika, osobama smještenim i zaposlenim u gerijatrijskim centrima i centrima socijalne zaštite, pripadnicima MUP-a, radnicima u javnom gradskom prevozu,
• Svima koji žele da smanje rizik od bolesti
OBRASCI PONAŠANJA ZA VRIJEME GRIPE
Mjere samozaštite i aktivnosti koje treba provoditi kako bi se smanjio broj oboljelih, a time i razvoj komplikacija:
- Distanca od najmanje 1 metar od osoba koje kašlju ili kišu, izbjegavanje rukovanja, ljubljenja i bliskog kontakta;
- Da bi se smanjio broj kontakata, važno je da osobe sa uobičajenim simptomima gripe ostanu kod kuće i tako smanje mogućnost širenja:
- Izbjegavanje posjeta bolesnicima, kako onima kod kuće, tako i onima u bolnici (za bolesnu osobu treba da se osigura poseban prostor u kući, bolesnoj osobi osigurati, po mogućnosti, samo jednog njegovatelja i ograničite kontakte s ostalim osobama);
- Izbjegavanje pretrpanih i pregrijanih prostorija; često provjetravanje prostorija u kojima se boravi (izbjegavanje mjesta okupljanja)
- Adekvatno oblačenje i izbjegavanje pothlađivanja organizma (korištenje prikladne odjeće i obuće prilikom naglih temperaturnih promjena);
- Korištenje papirnatih maramica kod kašljanja i/ili kihanja, njihovo odlaganje u otpad, nakon toga obavezno pranje ruku;
- Učestalo pranje ruku sapunom i vodom u skladu s higijenskim preporukama; rukama ne dodirivati lice; opće higijenske mjere u prostoru u kojem se boravi; higijensko održavanje predmeta i površina
- Usljed povišene tjelesne temperature dolazi do značajnog isušivanja organizma s toga uzimanje dovoljno tekućine, a temperaturu snižavati lijekovima ili tuširanjem, pojedine simptome ublažiti prikladnim sredstvima (grlobolju – pastile, curenje iz nosa – kapi za nos, suhi kašalj – preparati protiv kašlja)
- Obratiti pažnju na teže simptome bolesti i, u tom slučaju, odmah se javiti ljekaru (teškoće u disanju i kratkoća daha, bol u prsima, slabost, nemogućnost kretanja i poremećaj svijesti, povišena temperatura više od tri dana);
- Antibiotici nisu učinkoviti, jer je gripa virusna bolest! Antivirusne lijekove treba koristiti samo po preporuci ljekara!
- U prevenciji gripe može pomoći održavanje dobre kondicije, zdrav stil života i jačanje otpornosti organizma;
- Piti tople napitke (negazirane), prirodne sokove, uzimati C vitamin u preporučenim količinama, konzumirati pravilnu ishranu, izbjegavati cigarete, alkohol, stres i dovoljno se odmarati
- Po mogućnosti što više boraviti na čistom zraku (okolnim planinama)
Simptomi gripe i prehlade
| Simptomi i znaci | Gripa | Prehlada |
| Početak bolesti | naglo | postepeno |
| Temperatura | visoka | normalna ili umjereno povišena |
| Glavobolja | redovno | rijetko |
| Bolovi u mišićima | često | rijetko |
| Umor i iscrpljenost | jače izraženi | ne |
| Kašalj | suh, vrlo neugodan | odsutan ili blag |
| Začepljenost nosa | ponekad | redovito |
| Kihanje | ponekad | uobičajeno |
| Komplikacije | često | vrlo rijetko |
| Izostanak s posla i iz škole | često | rijetko |
Gripa je teška, a katkad i smrtonosna bolest zbog brojnih i raznovrsnih komplikacija. One mogu biti uzrokovane samim virusom influence ili sekundarnim bakterijskim infekcijama, odnosno zajedničkim djelovanjem virusa i bakterija.
Komplikacije su najčešće u disajnom sistemu, ali mogu biti zahvaćeni i drugi organski sistemi.
Osim što je česta, upala pluća je i najteža komplikacija influence, jer je odgovorna za većinu smrtnih slučajeva od ove bolesti. Poznata su dva osnovna, etiološki i klinički različita oblika upale pluća, kao posljedica influence. To je primarna virusna pneumonija, uzrokovana samim virusom influence, koja se češće pojavljuje u pandemijama, i sekundarna bakterijska pneumonija, čiji su uzročnici bakterije (pneumokok, hemofilus, stafilokok).
Liječenje gripe
Osnovno liječenje gripe jest simptomatsko, a podrazumijeva postupke za otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma bolesti ako su jače izraženi. Ono uključuje mirovanje, nadoknadu tekućine, te uzimanje lijekova za snižavanje temperature i smirivanje kašlja. Budući da je gripa uzrokovana virusima, antibiotici nisu učinkoviti pa se njima mogu liječiti samo bakterijske komplikacije, ukoliko se one pojave.
Sprječavanje gripe
Budući da je influenca teška bolest, posebno za starije ljude i hronične bolesnike, te da se pojavljuje epidemijski, vrlo su važne javnozdravstvene i epidemiološke mjere za sprječavanje i suzbijanje infekcije.
Specifična mjera za sprječavanje influence je aktivna imunizacija, odnosno vakcinacija.
Vakcinacija se provodi neživom vakcinom koja sadrži dijelove virusne čestice, a preporučuje se za ugrožene skupine stanovništva, kod kojih influenca može biti vrlo teška bolest. To su sve osobe starije od 65 godina i bolesnici s kroničnim plućnim, srčanim i bubrežnim bolestima, zatim dijabetičari i ostale imunokompromitirane osobe.
Kontraindikacija za primjenu ove vakcine jest preosjetljivost na jaja, jer se vakcina proizvodi na oplođenim kokošjim jajima. Za sezonsku gripu se koristi kombinirana četverovalentna vakcina koja sadrži tipove virusa influence A i virusa influence B. Vakcinacija se provodi u jesen, nekoliko mjeseci ili sedmica prije moguće pojave epidemije influence. Zbog stalnih promjena virusa i kratkog trajanja imunosti vakcinaciju treba ponavljati svake godine.
KAKO RAZLIKOVATI SIMPTOME INFEKCIJE SARS-CoV-2, PREHLADE I GRIPE
| Simptomi | SARS-CoV-2 | Prehlada | Gripa |
| Groznica | uobičajeno | rijetko | uobičajeno |
| Umor | ponekad | rijetko | uobičajeno |
| Kašalj | uobičajeno | rijetko | uobičajeno |
| Kihanje | ne | uobičajeno | rijetko |
| Bolovi | ponekad | rijetko | uobičajeno |
| Curenje iz nosa/začepljen nos | rijetko | uobičajeno | ponekad |
| Upala grla | ponekad | uobičajeno | ponekad |
| Dijareja | rijetko | ne | ponekad kod djece |
| Glavobolja | ponekad | rijetko | uobičajeno |
| Otežano disanje | ponekad | ne | ne |
