Izvor: Ministarstvo zdravstva FBiH, N1 info
Iza svakog broja koji vidimo u dnevnim izvještajima o COVID-19 epidemiološkoj situaciji stoje stvarni ljudi, a njihova imena, kontakte i dijelom životne sudbine kad je u pitanju Kanton Sarajevo najbolje poznaju zdravstveni profesionalci Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo koji su svakodnevno u kontaktu s oboljelim i njihovim kontaktima i koji uz ostale zdravstvene profesionalce širom FBiH predano rade na kontroli infekcije COVID-19.
“Svaki pozitivan slučaj u Kantonu Sarajevo dolazi u našu bazu, s imenom i prezimenom, nakon čega ih kontaktiramo, popunjavamo ‘Upitnik za epidemiološko ispitivanje COVID-19’ u koji se unose svi podaci o oboljelom, trenutnoj kliničkoj slici, kao i evidentiraju njegovi najbliži kontakti u istom domaćinstvu”, govori nam na početku viša medicinska sestra Anika Šandrk koja radi na vođenju baze podataka i informatičkoj obradi dok sanitarno ekološka tehničarka Dženana Mulaosmanović i medicinska sestra-tehničar Asja Đulić telefonski kontaktiraju svakog oboljelog iz baze kako bi popunile upitnike potrebnim podacima. Upitnici se proslijeđuju u Ministarstvo zdravstva KS i Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove i izdaju se rješenja o samoizolaciji na 14 dana za oboljelog i članove njegovog domaćinstva čiju provedbu kontrolira policija. Podaci o drugim kontaktima koje eventualno navedu proslijeđuju se i epidemiolozima Zavoda koji dalje utvrđuju prirodu kontakta, osoba se upućuje na javljanje svom ljekaru i u skladu s dobijenim podacima epidemiolog eventualno preporučuje samoizolaciju.
“Radi se o vrlo važnom ali i obimnom poslu. S obzirom da kontakti osoba iz centralne baze, nerijetko nisu ažurirani tako da uz samo kontaktiranje veliki posao često predstavlja i samo nalaženje njihovih brojeva, nekada nisu na istoj adresi, nekada se ne javljaju, a popunjavanje upitnika je neophodno radi određivanja samoizolacije”, kaže nam Asja Đulić koja je na trenutnu poziciju preraspoređena iz radne jedinice za socijalnu medicnu s organizacijom zdravstva:
“S obzirom na obim posla, svi smo od početka angažovani na podršci epidemiološkoj službi kako bi rad na kontroli COVID-19 bio što efikasniji jer u ovom poslu je svaki čovjek bitan”, govori nam i pokazuje pune fascikle sa stotinama popunjenih upitnika i podataka o svakom od oboljelih.
U kratkoj pauzi između poziva i prikupljanja kontakata, Dženana Mulaosmanović potcrtava kako je iza svakog broja ime i prezime, a iza svakog imena i prezimena u bazi stvarna životna priča, i da u svemu veliku ulogu igra ‘ljudski faktor’: “Kada pozovemo, ne znamo kakva će nam se osoba javiti s druge strane, ni u kakvom je trenutno zdravstvenom stanju. Najčešće su susretljivi, ali ima i slučajeva kada neki budu i neugodni, ili su jednostavno u tom momentu neraspoloženi za razgovor, ali se i s tim trebamo nositi i uz poštivanje svakog pacijenta doći do potrebnih podataka”, kaže nam Dženana.
Cilj je da isti dan pozovu sve one čija su se imena tog jutra našla u bazi pozitivno testiranih u protekla 24 sata kako bi svi blagovremeno mogli dobiti rješenje: “Kada je bilo povećanje broja zaraženih, znali smo imati i više od 100 poziva dnevno. Nakon takvih dana, jednostavno nismo imale više snage da govorimo, dođemo kući i samo šutimo…”.
Od početka avgusta, u ovom poslu kao i na drugim zadacima u Zavodu za javno zdravstvo od velike pomoći su i dva studenta završne godine Medicinskog fakulteta u Sarajevu Amer Tahirović i Hamza Jatić te bachelor fizioterapije Belmin Šljivo koji su prošli obuku i angažirani kroz podršku Svjetske zdravstvene organizacije u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH i Federalnim ministarstvom zdravstva. Kroz spomenuti projekat obučeno je i angažirano 19 ‘contact tracera’ koji će biti pomoć službama za epidemiologiju pri kantonalnim zavodima za javno zdravstvo prema procjenjenim potrebama.
“Kada je sve počelo, željeli smo pomoći i kolega Hamza i ja javili smo se nekolicini zdravstvenih ustanova i stavili se na raspolaganje da pomognemo na bilo koji način, i javili su nam se iz Zavoda gdje već neko vrijeme volontiramo, a kolega Belmin nam se priključio nešto kasnije. U julu smo prošli obuku koja nam je pomogla da se možemo još aktivnije uključiti i od početka avgusta radimo na praćenju kontakata, ‘contact tracingu’, i kroz ovo iskustvo možemo reći da se epidemiologija čini mnogo zanimljivijom nego nam je izgledala tokom studiranja”, objašnjava nam Amer Tahirović, a kolega Hamza sličnog je mišljenja:
“Na fakultetu je ono što učimo o epidemiologiji teoretski, analiziramo i izučavamo neke ranije slučajeve na osnovu podataka, ali za razliku od ostalih grana nemamo ‘pravi slučaj’, ne možemo znati kako epidemija izgleda u praksi”, dodaje Hamza, a obojica smatraju kako će ovo iskustvo vrlo vjerovatno uticati na neke od njihovih daljnjih izbora: “Imamo priliku da smo u momentu najveće pandemije angažovani na podršci službi za epidemiologiju, i da ‘iz prve ruke’ vidimo koliki je značaj epidemiologije u takvim situacijama”. Da je angažman izazovan smatra i Belmin Šljivo koji je također zadovoljan što je dobio priliku pomoći u radu na kontroli i suzbijanju COVID-19:
“Doprinos svakoga je bitan. Imamo podršku i u Zavodu smo dobro prihvaćeni, dobijamo i obavljamo zadatke, učimo i svi skupa doprinosimo svako na svoj način – kroz kontaktiranje, pomoć u pronalaženju kontakt brojeva s obzirom da su postojeći kontakti nerijetko neažurirani, kontaktiramo nekada i druge službe, domove zdravlja, porodične ljekare, policiju…”, kaže nam Belmin.
Za aktivnosti na identifikaciji sumnjivih slučajeva i praćenju kontakata kao i za uspostavljanje javnozdravstvenih mjera i epidemioloških preporuka adekvatni podaci su iznimno bitni: “U epidemiologiji je važno imati tačne i blagovremene podatke, jer ako nemate tačne podatke – vi možete donijeti pogrešne odluke”, kaže šefica Službe za epidemiologiju u ZZJZ KS prim.dr.sci. Aida Pitić, specijalista epidemiolog.
“Važno je imati standardizirane podatke, i uz direktni rad s oboljelima, pronalaženja kontakata i prekidanja lanca prijenosa, imati i sve podatke na osnovu kojih se određuje stepen epidemioloških mjera i preporuka, od osnovnog nivoa koji podrazumijeva distancu, nošenje maski, pranje ruku i higijenu, pa prema dodatnim mjerama u skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom”, pojašnjava prim.dr.sci. Pitić dodajući da je uz sve aktivnosti na kontroli infekcije i sprečavanju prijenosa upravo pridržavanje mjera kod stanovništva doprinijelo smanjenju broja slučajeva u Kantonu Sarajevo nakon što je prethodno zabilježen nagli porast. Potcrtava važnost blagovremene samoizolacije kao administrativne mjere koja se donosi s ciljem prekidanja širenja virusa.
Kad su u pitanju kontakti COVID pozitivnih osoba koje oni navedu, ocjenjuje se vrsta kontakta i upućuje na javljanje ljekaru i preporučuje mu se da se preventivno samoizolira i ne kontaktira s drugim osobama. U tom slučaju u samoizolaciju ide samo kontakt, ali ne i njegovi članovi porodice, a ukoliko se pojave simptomi i u slučaju pozitivnog testa pokreće se ranije opisana procedura. U posljednje vrijeme, dodaje prim.dr.sci. Pitić, sve češće COVID pozitivne osobe sami o tome obavještavaju one koji su s njima bili u bližem kontaktu i upućuju ih da se jave svom ljekaru što je korisno i ubrzava čitav proces.
Direktorica Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo prof. dr. med. sci. Aida Pilav ističe kako je angažman svakog pojedinca u ovoj instituciji doprinio da se širenje infekcije održi pod kontrolom kao i da se zaustavi rast broja slučajeva koji se dogodio u avgustu nakon što je uvezen veći broj slučajeva.
“Na samom početku svi su se aktivno uključili i sve raspoložive resurse i osoblje stavili smo u funkciju borbe protiv COVID-19. Znali smo već tada da nas čeka obiman posao, imali smo gusto naseljen kanton, aerodrom, ambasade, institucije…, i sve je trebalo održati pod kontrolom što je plod ogromnog rada i truda, a ne tek puke slučajnosti ili sreće”.
