Search
Close this search box.

“Imunološki pasoš” u kontekstu COVID-a 19

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je smjernice za prilagođavanje mjera zaštite javnog zdravlja i socijalnih mjera u sljedećoj fazi reagovanja na COVID 19.1 Neke vlade navele su da detekcija antitijela na SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID 19, može da posluži kao osnov za „imunološki pasoš” ili „potvrdu o nepostojanju rizika”, koja bi fizičkim licima omogućila putovanje ili vraćanje na posao uz pretpostavku da su zaštićeni od ponovne infekcije. Trenutno ne postoje dokazi da su ljudi koji su se oporavili od COVID-a 19 i imaju antitijela zaštićeni od ponovljene infekcije.

Mjerenja antitijela specifičnih za COVID 19

Razvoj imuniteta na neki patogen infekcijom prirodnim putem je višeetapni proces koji obično traje 1 – 2 sedmice. Organizam trenutno reaguje na virusnu infekciju nespecifičnom urođenom reakcijom gdje mikrofazi, neutrofili i dendritske ćelije usporavaju napredovanje virusa, pa čak i sprečavaju pojavu simptoma. Ovaj nespecifični odgovor praćen je adaptivnom reakcijom, gdje organizam proizvodi antitijela koja se vezuju za dati virus. Ova antitijela su proteini koji se nazivaju imunoglobulini. Organizam takođe proizvodi T-ćelije, koje prepoznaju i eliminišu druge ćelije zaražene virusom. To se naziva ćelijski imunitet. Ova kombinovana adaptivna reakcija može da ukloni virus iz organizma, a ako je reakcija dovoljno jaka, može spriječiti progresiju do težih oblika bolesti ili ponovne infekcije istim virusom. Ovaj proces često se mjeri prisustvom antitijela u krvi.

SZO nastavlja da analizira dokaze o antitijelima na infekciju virusom SARS-CoV-2.2-17 Većina tih studija pokazuje da osobe koje su se oporavile od infekcije imaju antitijela na virus. Međutim, neke osobe imaju veoma nizak nivo neutrališućih antitijela ukrvi,4 što govori da i ćelijski imunitet može biti kritičan za oporavak. Do 24. aprila 2020. godine, ni u jednoj studiji nije utvrđeno da li prisustvo antitijela na virus SARS-CoV-2 daje imunitet na narednu infekciju ovim virusom kod čovjeka.

Laboratorijski testovi koji detektuju antitijela na SARS-CoV-2 kod čovjeka, uključujući brze imunodijagnostičke testove, zahtijevaju dodatnu validaciju da bi se utvrdila njihova preciznost i pouzdanost. Neprecizni imunodijagnostički testovi mogu dati pogrešne rezultate na dva načina. Prvo, mogu pokazati da su zaraženi lažno negativni, a drugo, da su nezaraženi lažno pozitivni. Obje greške imaju ozbiljne posljedice i uticaće na nastojanja da se infekcija suzbije. Ovi testovi takođe treba da precizno razlikuju ranije infekcije virusom SARS-CoV-2 i infekcije koje kod čovjeka izaziva poznatih šest koronavirusa. Četiri virusa izazivaju običnu prehladu i imaju raširenu cirkulaciju. Ostala dva virusa izazivaju bliskoistočni respiratorni sindrom i teški akutni respiratorni sindrom. Osobe koje budu zaražene bilo kojim od ova dva virusa mogu proizvesti antitijela koja unakrsno reaguju sa antitijelima proizvedenim u reakciji na infekciju virusom SARS-CoV-2.
Mnoge zemlje sada rade testove na antitijela SARS-CoV-2 na nivou populacije ili specifičnih grupa, kao što su zdravstveni radnici, bliski kontakti poznatih slučajeva ili članovi domaćinstva.21 SZO podržava ove studije pošto su presudne za razumijevanje raširenosti i faktora rizika povezanih sa infekcijom. Ove studije daće podatak o procentu ljudi sa detektabilnim antitijelima na COVID 19, ali većina nije koncipirana tako da utvrdi ko je imun na sekundarnu infekciju.

Ostala pitanja

U ovoj tački pandemije, ne postoji dovoljno dokaza o djelotvornosti imuniteta koji daju antitijela da bi se garantovala preciznost „imunološkog pasoša” ili „potvrde o nepostojanju rizika”. Osobe koje pretpostavljaju da su imune na sekundarnu infekciju zato što im je rezultat testa pozitivan mogu da ignorišu savjete usmjerene na zaštitu javnog zdravlja. Primjena tih potvrda, stoga, može da poveća rizik od kontinuirane transmisije. SZO će ažurirati ovu naučnu informaciju u skladu sa novim dokazima.

Reference

  1. Considerations in adjusting public health and social measures in the context of COVID-19. https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance/critical-preparedness-readiness-and- response-actions-for-covid-19
  2. Wölfel R, Corman VM, Guggemos W, et al. Virological assessment of hospitalized patients with COVID-2019. Nature 2020.
  3. To KK, Tsang OT, Leung WS, et al. Temporal profiles of viral load in posterior oropharyngeal saliva samples and serum antibody responses during infection by SARS-CoV-2: an observational cohort study. Lancet Infect Dis. 2020 Mar 23. pii: S1473- 3099(20)30196-1. doi: 10.1016/S1473-3099(20)30196-1.
  4. Wu F, Wang A, Liu M, et al. Neutralizing antibody responses to SARS-CoV-2 in a COVID-19 recovered patient cohort and their implications. medRxiv 2020: 2020.03.30.20047365.
  5. Ju B, Zhang Q, Ge X, et al. Potent human neutralizing antibodies elicited by SARS-CoV-2 infection. Biorxiv 2020: 2020.03.21.990770.
  6. Poh CM, Carissimo G, Wang B, et al. Potent neutralizing antibodies in the sera of convalescent COVID-19 patients are directed against conserved linear epitopes on the SARS-CoV-2 spike protein. Biorxiv 2020: 2020.03.30.015461.
  7. Zhang W, Du R, Li B, Zheng X, et al. Molecular and serological investigation of 2019-nCoV infected patients: implication of multiple shedding routes. Emerg Microbes Infect. 2020 Feb 17; 9(1):386-389. doi: 10.1080/22221751.2020.1729071.
  8. Grzelak L, Temmam L, Planchais C, et al. SARS-CoV-2 serological analysis of COVID-19 hospitalized patients, pauci- symptomatic individuals and blood donors. medRxiv 2020 (submitted 17 April 2020).
  9. Amanat F, Nguyen T, Chromikova V, et al. A serological assay to detect SARS-CoV-2 seroconversion in humans. medRxiv 2020: 2020.03.17.20037713.
  10. Okba NMA, Müller MA, Li W, et al. Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2−specific antibody responses in
    coronavirus disease 2019 patients. Emerg Infect Dis. 2020 doi: 10.3201/eid2607.200841
  11. Zhao J, Yuan Q, Wang H, et al. Antibody responses to SARS-CoV-2 in patients of novel coronavirus disease 2019. Clin Infect Dis. 2020 doi: 10.1093/cid/ciaa344
  12. Guo L, Ren L, Yang S, et al. Profiling Early Humoral Response to Diagnose Novel Coronavirus Disease (COVID-19). Clin Infect Dis. 2020 Mar 21. doi: 10.1093/cid/ciaa310.
  13. Liu Y, Liu Y, Diao B, Ren Feifei, et al. Diagnostic indexes of a rapid IgG/IgM combined antibody test for SARS-CoV-2. medRxiv 2020; doi: 10.1101/2020.03.26.20044883
  14. Zhang P, Gao Q, Wang T, Ke Y, et al. Evaluation of recombinant nucleocapsid and spie protein serological diagnosis of novel coronavirus disease 2019 (COVID-19). medRxiv. 2020; doi: 10.1101/2020.03.17.20036954
  15. Pan Y, Li X, Yang G, Fan J, et al. Serological immunochromatographic approach in diagnosis with SARS-CoV-2 infected COVID-19 patients. medRxiv. 2020; doi: 10.1101/2020.03.13.20035428
  16. Li Z, Yi Y, Luo X, Xion N, et al. Development and clinical application of a rapid IgM-IgG combined antibody test for SARS- CoV-2 infection diagnosis. J Med Virol. 2020 Feb 27. doi: 10.1002/jmv.25727.
  17. Li R, Pei S, Chen B, et al. Substantial undocumented infection facilitates the rapid dissemination of novel coronavirus (SARS- CoV2). Science 2020.
  18. Lou B, Li T, Zheng S, Su Y, Li Z, Liu W, et al. Serology characteristics of SARS-CoV-2 infection since the exposure and post symptoms onset. medRxiv 2020; doi: 10.1101/2020.03.23.20041707
  19. Lin D, Liu L, Zhang M, Hu Y, et al. Evaluation of serological tests in the diagnosis of 2019 novel coronavirus (SARS-CoV-2) infections during the COVID-19 outbreak. medRxiv 2020. doi: 10.1101/2020.03.27.20045153
  20. Liu W, Liu L, Kou G, Zheng Y, et al. Evaluation of nucleocapsid and spike protein-based ELISAs for detecting antibodies against SARS-CoV-2. medxriv [Internet]. 2020; Available from: https://doi.org/10.1101/2020.03.16.20035014 medRxiv preprint
  21. Unity Studies: Early Investigation Protocols https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical- guidance/early-investigations

SZO nastavlja da pomno prati situaciju i sve promjene koje mogu da utiču na ove privremene smjernice. U slučaju promjene bilo kog faktora, SZO će izdati ažurirane smjernice. U suprotnom, ova naučna informacija važi godinu dana nakon dana objavljivanja.
© World Health Organization 2020. Određena prava su zadržana. Ovaj rad dostupan je prema licenci CC BY-NC-SA 3.0 IGO .