Search
Close this search box.

Smjernice za upravljanje infektivnim otpadom u zdravstvenim ustanovama- COVID19 (Coronavirus)

Prema preporukama CDC-a medicinskim otpadom vezanim za COVID-19 trebalo bi upravljati kao sa otpadom kategorije B (Biomedicinski i medicinski otpad koji zahtijeva poseban tretman), slijedeći metode zbrinjavanja koji se koriste za većinu drugih zaraznih medicinskih otpadnih materijala, uz dodatne mjere koje uključuju primjenu “dvostrukog pakiranja” otpada koji potiče od pacijenata za koje je potvrđeno da su zaraženi COVID-19.

Prema Članu 10 Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 77/08) veoma infektivni otpad zahtjeva toplotnu ili hemijsku sterilizaciju u području gdje se otpad proizvodi prije nego što se isti pomješa sa ostalim infektivnim otpadom. Ovu vrstu otpada je potrebno držati u kutijama ili ambalaži na kojoj su jasno navedene karakteristike i obilježja kategorija i koje pružaju odgovarajuću zaštitu za osobe iz medicinskih ustanova koje stupaju u kontakt prilikom rukovanja navedenom ambalažom. Medicinski otpad koji se stvara u zdravstvenim ustanovama prevozi se na unaprijed utvrđenu lokaciju u sklopu zdravstvene ustanove prije odlaganja, transporta ili prenosa do ovlaštene osobe za navedene aktivnosti.

To mora biti zatvorena prostorija koja ispunjavaju sljedeće uvjete:

  • da je pod nadzorom referenta za upravljanje otpadom;
  • da je dovoljno prostrana za prijem maksimalno predviđene količine otpada različitih kategorija koje moraju biti razdvojeno skladištene;
  • da je onemogućen fizički pristup neovlaštenim licima i štetočinama;
  • da ima obezbijeđen odgovarajući rashladni odjel za otpad koji zahtijeva skladištenje u hladnim prostorijama.
  • da je opremljena uređajima za gašenje požara i inertnim absorbirajućim materijalom za lokaliziranje eventualno prosutih tečnosti (hemikalija).

Ukoliko konačni tretman medicinskog otpada provodi sama zdravstvena ustanova u kojoj otpad nastaje, tretman se provodi u skladu sa uvjetima iz okolinske dozvole ili dozvole za upravljanje otpadom izdate ustanovi.

Ukoliko sama zdravstvena ustanova ne provodi konačni tretman medicinskog otpada, ona kao proizvođač/vlasnik medicinskog otpada predaje otpad licu koje ima pribavljenu dozvolu za upravljanje otpadom ili okolinsku dozvolu. Predaja medicinskog otpada od strane proizvođača ili vlasnika medicinskog otpada vrši se u skladu sa Pravilnikom o prenosu obaveza sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za upravljanje otpadom (“Službene novine Federacije BiH”, br. 9/05).

Prema Članu 10 Pravilnika, sve zdravstvene ustanove moraju imati “Plan upravljanja medicinskim otpadom” koji sadrži:

  • opis različitih vrsta otpada u skladu sa kategorijama otpada koji se proizvodi u zdravstvenoj ustanovi – listu dijelova zdravstvene ustanove u kojima može nastati medicinski otpad;
  • za svaki dio ustanove, dati opis vrste medicinskog otpada a za svaku vrstu otpada navesti procedure koje se trebaju slijediti u vezi sa:
    • detaljnim opisom kontejnera u koje će se odložiti otpad uključujući materijal i boju kontejnera, poklopac i obilježja i
    • detaljima o odlaganju kontejnera u postrojenje za tretman medicinskog otpada unutar zdravstvene ustanove. – procedure premještanja otpada iz postrojenja za tretman do centralnog skladišta otpada; – procedure skladištenja u centralnom skladištu otpada; – vanredne procedure u slučaju prosipanja otpada

Jednokratna zaštitna odjeća (rukavica, maske i dr.) koju koriste liječnici i medicinsko osoblje zbrinjava se kao i sav ostali infektivni otpad. U kante zapremnine od 20 i 50 litara stavljaju se crvene ili žute PVC vreće. Prije nego što se one stave, kanta se dezinficira izvana i iznutra. Potom se opet dezinficira kad se postavi vreća. Nakon što se kanta napuni otpadom, hermetički se zatvara i još jednom se dezinficira. Zbog zaštite od korone virusa preporučuje se da se upotrijebljena jednokratna zaštitna odjeća stavlja u duplu PVC vreću, a svaka od ove dvije vreće se posebno dezinficira prije nego što se stavi u kantu. Na kante se stavlja naljepnica kao upozorenje za visoki rizik koji nosi njen sadržaj. Ovaj otpad je potrebno sterilizirati i usitniti da bi se doveo u stanje tehnološki neopasnog, koji se tek tada može zbrinjavati zajedno sa komunalnim.

Infektivni i potencijalno infektivni otpad se obrađuje u zdravstvenim ustanovama koje imaju uređaje/postrojenje za njegovu obradu ili ga preuzimaju firme koje se bave zbrinjavanjem opasnog otpada. Prevozna sredstva se redovno dezinficiraju, a vozači moraju imati sva potrebna dezinfekcijska sredstva i zaštitnu opremu (rukavice i maske). Zaštita radnika koji upravljaju otpadom i zadržavanje širenja COVID19 su od najvećeg prioriteta.

Smjernice za upravljanje otpadom u domaćinstvima u kojima postoje sumnjivi ili potvrđeni slučajevi zaraze korona virusom (COVID-19 ) čije zdravstveno stanje ne zahtijeva bolničko liječenje

Ukoliko u domaćinstvima postoje sumnjivi ili potvrđeni slučajevi zaraze korona virusom (COVID-19) čije zdravstveno stanje ne zahtijeva bolničko liječenje (blaga klinička slika), sav otpad koji potiče od ovih osoba (maramice, maske, rukavice, igle, lancete i dr.) mora se odvojiti od ostatka otpada. To uključuje i otpad koji se inače može reciklirati, poput plastičnih čaša od jogurta i sl.

Maramice, maske i rukavice za jednokratnu upotrebu trebaju se spakovati u dvije vrećice dobro zavezane ili zatvorene ljepljivom trakom. Ukoliko se koriste oštri predmeti (npr. igle, lancete i sl.), treba ih spakovati u posebne neprobojne zatvorene posude/kutije. Kako bi se osiguralo da ostali korisnici kontejnera za komunalni otpad, kao i radnici koji prikupljaju taj otpad, ne budu izloženi riziku, sav otpad koji potiče od osoba u izolaciji mora se prije konačnog odlaganja spakovati u dobro zatvorene duple deblje kese. Ovako upakovan otpad treba ostaviti na sigurnom mjestu 72 sata prije nego što se odloži u zajednički kontejner.

Komunalnim radnicima se preporučuje da:

  • Poštuju pravila koja je postavilo Federalno ministarstvo zdravstva;
  • Upotrebljavaju zaštitnu opremu (lična zaštitna oprema, poput maski, rukavica, itd.);
  • Često peru i dezinfikuju radne kombinezone i gumene rukavice;
  • Zamjene jednokratne zaštitne rukavice nakon svake upotrebe;
  • Često dezinfikuju vozila.