Međunarodni dan borbe protiv raka

Međunarodni dan borbe protiv raka obilježava se 4. februara svake godine kako bi se povećala svijest o malignim oboljenjima, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju. Sveobuhvatnu inicijativu za borbu protiv globalne epidemije raka pokrenula je Međunarodna unija za borbu protiv raka (UICC) u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) i ostalim ključnim zdravstvenim organizacijama koje se bave ovim pitanjem još 2000. godine. Ove godine obilježavamo 20 godina od pokretanje ove inicijative.

Primarni cilj Međunarodnog dana borbe protiv raka usmjeren je na povećanje svijesti o značaju smanjenja oboljevanja i smrtnih ishoda uzrokovanih rakom. Obilježavanje ovog datuma u cijelom svijetu je prilika da se pojedinci, lokalne zajednice te društvo u cjelini aktivno u cijelom svijetu uključe i ujedine u borbi za prevenciju raka, ali i borbi za povećanje kvaliteta života oboljelih od ove bolesti.

Rak je uzrok svake šeste smrti u svijetu i drugi vodeći uzrok smrti u svijetu. Obilježavanje ovog dana podrazumijeva širenje saznanja o raku kao i poziv vladama i pojedincima u cijelom svijetu da poduzmu što efikasnije mjere u borbi protiv raka.

J.U. Zavod za javno zdravstvo KS svake godine vrši analizu mortaliteta na području Kantona Sarajevo i daje preporuke o značaju iniciranja i implementacije preventivnih programa usmjerenih na prevenciju faktora rizika hroničnih nezaraznih bolesti u koje spada i rak. Također aktivno sudjeluje u projektima i akcijama u oblasti promocije zdravlja u cilju smanjenja faktora rizika.

Slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana za borbu protiv raka kao i prethodne godine glasi: Ja jesam i hoću“ i poziva na aktivan angažman svake osobe kada je u pitanju prevencija i rano otkrivanje, te liječenje, kako bi se smanjio globalni teret raka.

Broj oboljelih od raka u stalnom je porastu, što možemo povezati sa povećanjem očekivane dužine života i rastućeg broja osoba starije životne dobi kod kojih se rak najčešće pojavljuje.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2018. godine u svijetu je umrlo 9.5 miliona ljudi od raka, a procjenjuje se da će se do 2030. godine taj broj povećati na 13,2 miliona godišnje. Procjenjuje se da više od polovine smrti čiji je uzrok rak (65%) pogađa nerazvijene zemlje u svijetu. U razvijenim državama također se uočava nejednakost jer je veći broj umrlih koji su oboljeli od raka u siromašnim i ruralnim zajednicama. Jednakost i jedankopravnost u pristupu prevenciji, dijagnozi, liječenju i zaštiti oboljelih može spasiti mnoge živote.

Na području Kantona Sarajevo maligna oboljenja u 2018. godini, kao i prethodnih godina nalazila su se na drugom mjestu u rangu vodećih uzroka smrtnosti stanovništva Kantona, odmah iza kardiovaskularnih oboljenja. Ukupan broj umrlih od malignih neoplazmi na području Kantona Sarajevo u 2018. godini iznosio je 1.147, od čega su 619 ili (53,97%) bile osobe muškog spola, a 528 ili (46,03%) osobe ženskog spola.

Na području Federacije BiH u 2018. godini od malignih neoplazmi umrlo je 4.560 osoba, a udio umrlih sa područja Kantona Sarajevo iznosio je (25,15%).

Broj umrlih od malignih neoplazmi na području Kantona Sarajevo u 2018. godini u dobnoj skupini od 65 i više godina iznosio je 772 odnosno (67,31%) od ukupnog broja umrlih od malignih neoplazmi.

Usvojeni nezdravi životni stilovi predstavljaju faktore rizika za oboljevanje od raka, a među značajnim faktorima rizika su: pušenje, neadekvatna prehrana sa nedovoljnim unosom voća i povrća, visok indeks tjelesne mase (BMI), nedovoljna fizička aktivnost i sedentarni stil života, te prekomjerna konzumacija alkohola.

Jedna trećina malignih tumora može se spriječiti pravovremenim usvajanjem zdravih stilova života, a skoro trećina malignih tumora može se izliječiti ukoliko se u ranoj fazi dijagnosticiraju i liječe na odgovarajući način.

Procjenjuje se da provođenje strategija prevencije sa odgovarajućim finansijskim sredstvima, pravovremeno otkrivanje bolesti, uz dostupne djelotvorne i dokazane metode liječenja može pomoći u spašavanju i do 3,7 miliona života godišnje na globalnom nivou.

Šta možemo uraditi za sebe ?

  • Usvojiti zdrave stilove života koji podrazumijevaju prestanak pušenja, redovnu fizičku aktivnost, zdravu ishranu, ograničeno konzumiranje alkohola, izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu i adekvatna zaštita na radu
  • Podizanje svijesti i znanja za pravovremeno prepoznavanje ranih znakova malignih bolesti – rano otkrivanje raka često omogućava uspješno liječenje.
  • Podijeliti vlastita iskustva suočavanja s dijagnozom raka uključivanjem u grupe za podršku ili udruženja građana/ki kako bi se ostvarila komunikacija sa donosiocima odluka sa ciljem zagovaranja ostvarivanja prava i pozitivnih promjena za sve oboljele osobe.
  • Ovisno o mogućnostima, obavljati posao i ostale svakodnevne aktivnosti prije i nakon terapije raka kako bi se zadržala uobičajena rutina, stabilnost, socijalni kontakti i vlastiti prihodi

Šta možemo uraditi za druge ?

  • Podržati oboljele od raka kao i one koji su preživjeli rak s tjelesnim i emocionalnim posljedicama bolesti, čak i nakon završetka terapije.
  • Apelovati na donosioce odluka da osiguraju dostatna sredstva s ciljem smanjenja broja smrti uzrokovanih rakom i sredstva za poboljšanje kvaliteta života oboljelih osoba i osoba koje su i preživjele rak.
  •  Biti aktivan borac protiv stigme i diskriminacije koje prate osobe oboljele od raka u nekim zajednicama.
  • Zagovarati i poticati provođenje zdravstvenih programa prevencije koji pomažu ljudima da usvoje zdrave stilove života kroz cijeli život, a posebno onih koji se odnose na zdravu ishranu, tjelesnu aktivnost, borbu protiv pušenja i zdravo okruženje na radnom mjestu.
kliknite za puni prikaz
kliknite da otvorite dokument