Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) karcinom vrata maternice (karcinom cerviksa), na drugom je mjestu po učestalosti kao uzrok smrti žena u svijetu, odmah iza vodećeg karcinoma dojke. Učestalost oboljevanja od karcinoma vrata maternice u svijetu je 500.000 novih slučajeva godišnje. Najčešće oboljevaju žene starosti između 30 i 45 godina, mada je 35% oboljelih žena mlađe od 40 godina. Žene starije od 65 godina čine 10% oboljelih, a ova dobna skupina najčešće umire od bolesti, što je vezano za uznapredovalost oboljenja u vrijeme dijagnoze. Više od 80% oboljelih su žene iz nerazvijenih zemalja. U većini razvijenih zemalja incidenca karcinoma vrata materice je u padu zbog redovnog skrininga i boljeg liječenja.
Rak vrata maternice je značajan javnozdravstveni problem.
U Evropskoj sedmici borbe protiv raka grlića maternice ističe se važnost redovnih ginekoloških pregleda radi prevencije karcinoma grlića maternice te naglašavaju da brigom i zaštitom svog zdravlja žene doprinose i zdravlju pa i sreći cijele porodice.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo KS u Kantonu Sarajevo, broj prijavljenih slučajeva oboljelih od karcinoma vrata maternice vidljiv je iz Tabele 1.
Tabela 1 : Broj prijavljenih slučajeva oboljelih od karcinoma vrata maternice
| Ukupan broj prijavljenih slučajeva karcinoma grlića maternice za period 2015 – 2019 godine u Kantonu Sarajevo | |||||
| Godina | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 |
| Ukupan broj | 34 | 72 | 23 | 40 | 5 |
Tabela 2. Mortalitet od karcinoma grlića maternice na 100.000 stanovnika Kantona Sarajevo, period 2014 – 2018. godina
| Godina | Broj umrlih | Broj umrlih na 100.000 stanovnika |
| 2014. | 11 | 2,5%000 |
| 2015. | 24 | 5,4%000 |
| 2016. | 20 | 4,8%000 |
| 2017. | 21 | 5,0%000 |
| 2018. | 16 | 3,8%000 |
*Izvor: Federalni zavod za statistiku
Grafikon 1. Trend kretanja stope mortaliteta od karcinoma grlića maternice na 100.000 stanovnika Kantona Sarajevo, period 2014 – 2018. godina
Grafikon 2. Vrijednosti stope mortaliteta od karcinoma grlića maternice na 100.000 stanovnika u Kantonu Sarajevo i izabranim europskim zemljama, 2015. godina
Faktori rizika
Danas sa sigurnošću znamo da je jedan od vodećih uzročnika u nastanka karcinoma vrata maternice dugotrajna hronična (neliječena) upala rodnice i vrata maternice prouzročena humanim papiloma virusom (HPV) koji se prenosi spolnim putem. Postoji oko 200 humanih papiloma virusa koji inficiraju ljude, no visokorizičnih, mukoznih virusa, koji su povezani s nastankom raka, ima desetak. Od njih su dva, HPV 16 i HPV 18, izrazito povezana s karcinomom vrata maternice , izazivaju promjene na grliću maternice odnosno abnormalnost u nalazu (ASCUS). U posljednjih 20 godina, dokazano je da 99,8 % karcinoma grlića maternice uzrokuju HPV virusi iz grupe visokog rizika.
SIMPTOMI RAKA VRATA MATERNICE
Simptomi raka vrata maternice su zapravo rijetki i nespecifični, tj. mogu ih izazvati i druga stanja. Oni mogu biti krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajeni iscjedak te bol u genitalnom području.
PREVENCIJA I RANA DETEKCIJA
Prevencija za nastanak karcinoma grlića maternice je skup postupaka koji sprečavaju nastanak bolesti.
Prevencija infekcija HPV-om se dijeli na:
– primarnu prevenciju koja obuhvaća zdravstveni odgoj (kasnije stupanje u spolne odnose, manji broj spolnih partnera, i dr.) i cijepljenje,
– sekundarnu prevenciju – organizirani probir (engl. screening) žena na karcinom cerviksa (PAPA test).
Budući da se smatra da je infekcija HPV virusom, glavni uzročnik nastanka ove maligne bolesti, ujedno i najraširenija spolna bolest na svijetu koju za sada nije moguće spriječiti, potrebno je redovno provoditi mjere zaštite te se ne preporučuje: stupanje u spolne odnose prije 18. godine života, veliki broj spolnih partnera i/ili partneri koji imaju mnogostruke partnere. Primjerena zaštita tokom spolnog odnosa je neophodna. Među faktore rizika na koje također možemo da utičemo ubrajamo još ponašanje, način života, navike i prehranu.
Redovitim ginekološkim pregledima na vrijeme ćemo otkriti te započeti liječenje svih spolno prenosivih bolesti i hroničnih infekcija koje pogoduju nastanku malignih promjena na stanicama, stidnice, rodnice i cerviksa.
Jedan od najvažnijih postupaka prevencije je skrining (screening). Skrining služi da se otkriju rane promjene koje prethode pojavi karcinoma. Skrining je traženje karcinoma prije nego osoba ima bilo kakve simptome. Ovo može pomoći da se karcinom otkrije u ranoj fazi i da se lakše liječi. U vrijeme kada se pojave simptomi, moguće je da se karcinom proširio i u visokom postotku je neizliječiv. Rano otkrivanje i liječenje može prevenirati oko 75% invazivnih karcinoma.
Prvi nivo u skriningu cerviksa je uzimanje brisa sa vrata (grlića) maternice, PAPA test je najčešće korišten za skrining karcinoma grlića maternice. Korištenje PAPA testa (uzimanje cervikalnog brisa i bojenje po metodi Papanikolaou) je najbolja dostupna metoda reduciranja morbiditeta i mortaliteta invazivnog raka glića materice. Metoda je sasvim bezbolna, jednostavna i pouzdana za pacijentice. Istodobno se u PAPA-testu mogu prepoznati brojni uzročnici spolno prenosivih bolesti kojih je liječenje također sastavni dio sprječavanja razvoja raka vrata maternice.
U slučaju da se na osnovu PAP-a testa zaključi da postoje promjene na ćelijama grlića maternice potrebno je uraditi testiranje na prisustvo HPV. HPV testiranje znači dokazivanje postojanja HPV-a u brisu uzetom s vrata maternice, a genotipizacija HPV-a je određivanje tipa HPV-a, što je važno u procjeni stanja ako Papa test nije uredan.
Ukoliko je HPV test negativan manja je vjerovatnoća da su nastale promjene u vezi sa razvojem raka grlića materice.
HPV Skrining i HPV Genotipizacija.
– HPV skrining je test koji sa sigurnošću utvrđuje da li postoji HPV virus ili ne (virusni DNK), dakle rezultat testa je ili negativan ili pozitivan. Ova metoda je vrlo osjetljiva i potpuno tačna jer otkriva prisustvo virusa još od 500 njegovih kopija po 1ml uzorka.
- HPV genotipizacija je visoko specifični i osjetljivi test kojim se otkriva genotip HPV virusa koji spada u visoko ili srednje-rizične grupe. Utvrđeno je da HPV tip16 i tip18 imaju najveći onkogeni potencijal i da su odgovorni za oko 70% nastalih karcinoma. Broj kopija koji se otkrivaju je takođe već od 500 kopija virusne DNK po 1ml uzorka
Testiranje na prisustvo HPV-a se radi u cilju prevencije nastanka raka grlića materice i uspostavljanja tačne dijagnoze.
Znanje, stav i praksu o seksualno-reproduktivnom zdravlju kod mladih ljudi treba stalno unapređivati, koristeći sve raspoložive informacione kanale, posebno po pitanju transmisije seksualno-prenosivih bolesti. Smatra se da je 60% seksualno aktivnih mladih žena u dobi 18 do 25 godina zaraženo HPV virusom. Osim toga, mlađe žene se rjeđe ginekološki pregledaju nakon stupanja u seksualne odnose, tako da je veća mogućnost da se kasnije jave sa već uznapredovalim displastičnim promjenama na grliću, pa čak i sa karcinomom.
