Search
Close this search box.

Gripa u Kantonu Sarajevo – sezona 2019/2020

Gripa je jedan od najznačajnijih uzroka morbiditeta i mortaliteta od zaraznih bolesti. Svake godine, oko deset posto evropske populacije se zarazi virusom gripe, a komplikacije od ove bolesti uzrokuju stotine hiljada hospitalizacija širom Evrope. Najviše su ugroženi stariji ljudi, mlađa djeca i osobe s hroničnim oboljenjima koji su u najvećem riziku od ozbiljnih komplikacija, koje uključuju upale pluća, miokarditis (upalu srčanog mišića) i encefalitis (upalu mozga), koje mogu dovesti do smrti.

Virus se lako i uobičajeno prenosi sa osobe na osobu putem kapljica, kašljanjem ili kihanjem. Put prenosa je i indirektni, preko ruku i predmeta kontaminiranih virusom gripe. Zbog visoke zaraznosti i brzog širenja, gripa se često pojavljuje u epidemijama (zahvata mnogo ljudi određenog područja u određenom vremenskom periodu), a ponekad i u pandemijama (širenje gripe po cijelom svijetu).

Simptomi

Simtomi bolesti variraju od blagih do teških oblika bolesti. Simptomi su povišena temperatura, groznica, glavobolja, bol u mišićima, grlobolja i kašalj. Inkubacija traje kratko, nekada i manje od 24 sata. Bolesnik je zarazan dan prije pojave simptoma, i 5-7 dana nakon pojave simptoma. Kod nekih ljudi, posebno djece i osoba s oslabljenim imunološkim sistemom, zaraznost traje i duže. Većina zaraženih ljudi se oporavi u roku od jedne do dvije sedmice, bez liječenja.

U sjevernoj hemisferi, zima je vrijeme za gripu, ali tačno vrijeme i trajanje sezone gripe varira. Nekada započne u oktobru, nekada kasnije, ali najveća aktivnost se registrira u periodu decembar – februar,  može trajati i do maja mjeseca.

Prema podacima Radne jedinice za epidemiologiju J.U. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, Odjel za epidemiologiju zaraznih bolesti, od početka oktobra do kraja decembra prijavljene su 4.052 osobe sa simptomima sličnim gripi. Najveći broj prijavljenih slučajeva je u dobnoj skupini 5-14 godina (1.832), slijedi dobna skupina <4 godine (1.521), dobna skupina 15-29 godina (255), dobna skupina 30-64 godine (361) i najmanje prijavljenih u dobnoj skupini 65+ (83). Prema raspoloživim podacima, na osnovu dostavljenih prijava, može se zaključiti da 83% oboljelih pripada dobnoj skupini djece do 14 godina.

U istom vremenskom periodu prijavljeno je ukupno 33.219 osoba sa akutnim respiratornim infekcijama. Nije prijavljen ni jedan slučaj teške infekcije respiratornog trakta, niti smrtni slučaj.

Prevencija:

Nekoliko jednostavnih stvari o kojima svakodnevno treba voditi računa, kako bi se smanjio rizik od gripe, koja još, za ovu sezonu, traje:


• Izbjegavati gužve, skupove i zatvorene prostore,
• Brisati maramicom nos i usta kod  kašljanja ili kihamja,
• Nakon korištenja maramicu baciti u smeće,
• Prati ruke često sapunom i vodom jer to smanjuje rizik,
• Ako sapun i voda nisu dostupni, koristiti sredstva na bazi alkohola
• Izbjegavati dodirivanje  očiju, nosa i usta jer rukom sa zagađene površine se može prenijeti virus u oči, usta ili nos
• Izbjegavati bliski kontakt sa bolesnim ljudima –  udaljenost od bolesnika barem jedan metar,
• Ne posjećivati bolesnike, ukoliko nije neophodno,
• Ako se pojavi bolest – ostati kod kuće i ograničiti kontakt sa drugim osobama,
• Održavati higijenu okoline-čišćenje, provjetravanje prostorija, dezinfekcija površina

Vakcinacija


Vakcinacija je jedina i najučinkovitija mjera prevencije gripe i njenih komplikacija! Vakcinacijom protiv gripe stiče se solidna zaštita od obolijevanja i mogućih, pa i fatalnih komplikacija. Zbog promjena koje se stalno dešavaju kod virusa gripe, sastav vakcine  se svake godine mijenja, za svaku hemisferu posebno.
Idealno vrijeme za vakcinaciju protiv gripe je u oktobru, odnosno u ranu jesen, prije širenja virusa gripe, budući da su potrebne dvije sedmice da se zaštitna antitijela razviju u tijelu. Međutim, vakcinacija se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkulira.

Vakcinacija se preporučuje:


• Osobama starijim od 65 godina života
• Osobama oboljelim od hroničnih bolesti kod kojih gripa može izazvati ozbiljne komplikacije (kronični kardiovaskularni, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, transplantirane osobe, osobe sa patološkom pretilošću, osobe sa oslabljenim imunitetom,osobe na dugotrajnoj aspirinskoj terapiji…)
• Zdravstvenim radnicima i ostalima koji sudjeluju u njezi bolesnika, osobama smještenim i zaposlenim u gerijatrijskim centrima i centrima socijalne zaštite, pripadnicima MUP-a, radnicima u javnom gradskom prevozu,
• Svima koji žele da smanje rizik od bolesti