Antimikrobna rezistencija-globalni problem
Od 18.-24. novembra 2019 godine u svjetu se obilježava Svjetska sedmica svjesnosti o antibioticima.
Antimikrobni lijekovi (antibiotici, antiparazitici, antimikotici i antiviralni lijekovi) su izuzetno važna grupa lijekova koja služi za tretiranje bolesti uzrokovanih mikroorganizmima.
Samo 70-tak godina nakon uvođenja antibiotika suočavamo se s mogućnošću da u budućnosti neće biti učinkovitih antibiotika za liječenje bolesnika zaraženih različitim bakterijama.
Što je antimikrobna rezistencija?
Antimikrobna rezistencija (AMR) je sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji su se do tada koristili u liječenju infekcija koje takvi mikroorganizmi uzrokuju. AMR je složeni problem koji utječe na cijelo društvo i potječe od mnogih međusobno povezanih faktora.
Danas je antimikrobna rezistencija globalni problem i nije ograničena na geografsko područje ili državu, te postaje prioritet po pitanju javnog zdravstva.
Razlog sve većeg broja multirezistentnih mikroorganizama, iako ne jedini, je u sve većoj i nekritičnoj upotrebi antibiotika, čime bakterije razvijaju otpornost.
Prema novijim istraživanjima se procjenjuje da bi, ne poduzmu li se dovoljno uspješni koraci, rezistencija na antibiotike do 2050. godine mogla postati vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta.
U rješavanju problema antimikrobne rezistencije možda je i najznačajnije u svim dobnim skupinama promovisati znanja o potencijalnoj štetnosti neopravdane upotrebe antibiotika.
Sveobuhvatan pristup i to tokom cijele kalendarske godine bi mogao spriječiti neželjene efekte prekomjerne potrošnje antibiotika i sačuvati ove vrijedne lijekove za liječenje infekcija prema ciljanoj medicinskoj indikaciji.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) provodi globalni akcioni plan u cilju prevencije i kontrole antimikrobne rezistencije.
Za postizanje ciljeva tog akcionog plana neophodno je ispuniti slijedeće:
1. Poboljšati informiranje o antimikrobnoj rezistenciji (AMR)
2. Povećati znanje o AMR kroz praćenje i istraživanje
3. Smanjiti incidencu infekcija
4. Optimizirati upotrebu antimikrobnih lijekova
5. Razvijati ekonomski aspekt neophodan za kontrolu i praćenje AMR (ulaganje u dijagnostiku,
vakcine, itd.)
Mikrobiološki laboratorij J.U.Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo se ove godine se priključio GLASS (Global Antimicrobial Resistance Surveillance System ) mreži praćenja neinvazivnih izolata s ciljem što boljeg praćenja i kontrole rezistencije bakterija na antibiotike na našem prostoru.
Preporuke za pacijente:
Svake se godine u novembru obilježava Sedmica svjesnosti o antibioticima kojima se pacijenti potiču na odgovorno ponašanje, uz preporuke:
• antibiotike koristite samo ako vam ih je ljekar propisao
• ako vam ljekar nije propisao antibiotik, znači da vam nije potreban
• primjenjujte ih tačno onoliko dugo koliko vam je propisano i na način koji vam je određen
• ako vam ostane lijeka nakon terapije, pitajte stručnjake kako ih pravilno uništiti
• nikad ne dijelite antibiotike s drugim osobama
• pri primjeni antibiotika slijedite i druge upute zdravstvenih stručnjaka
• zaštite se od infekcija pranjem ruku i higijenskom pripremom hrane, izbjegavajte kontakt s bolesnim osobama i vodite siguran spolni život
• redovito se vakcinišite.
U cilju obilježavanja Svjetske sedmice svjesnosti o antibioticima, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, u ponedjeljak 18.11.2019. godine, u Hotelu Hills – Ilidža, sa početkom u 11.00 sati organizuje Okrugli sto „ANTIMIKROBNA REZISTENCIJA – poziv na akciju“.
