Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila epidemiju ebole u Demokratskoj Republici Kongo, što predstavlja rizik za zdravlje na međunarodnom nivou i zahtijeva koordinirani međunarodni odgovor.
Ebola je teško oboljenje izazvano jednim od ebola virusa. Oboljenje se rijetko javlja, ali prosječna smrtnost iznosi oko 50% (kreće se od 25% do 90 %).
Bolest se prenosi direktnim kontaktom s krvlju i drugim tjelesnim tečnostima (urin, pljuvačka, znoj, izmet, povraćeni sadržaj, sperma) zaraženih osoba, živih i umrlih.
Bolest se prenosi i direktnim kontaktom sa predmetima koji su kontaminirani zaraženim tjelesnim tečnostima, kao i preko zaraženih životinja, živih ili uginulih (majmuni, šumske antilope, šišmiši).
Virus ebole se ne prenosi zrakom.
Inkubacija traje od 2 do 21 dan, najčešće 4-9 dana.
Bolest počinje naglo temperaturom iznad 38°C, glavoboljom, bolovima u mišićima i kostima, grloboljom, povraćanjem i prolivom.
Nakon 3-4 dana javlja se krvarenje u gastrointestinalnom i respiratornom traktu, te krvni podlivi u konjuktivama i koži.
Osoba postaje zarazna sa pojavom prvih simptoma oboljenja.
Pojava visoke temperature, uz epidemiološki podatak da je osoba unazad 21 dan boravila na području gdje postoje registrovani oboljeli od ebole je alarmantni znak da se osoba hitno uputi u najbližu zdravstvenu ustanovu. Ukoliko se ne liječi, smrt nastupa u roku od 10 dana.
Opasnost po zdravlje stanovništva Federacije BiH i Evropskog regiona u ovom momentu ne postoji, ali postoji mogućnost pojave importovanog slučaja ebole. Shodno tome Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje poduzimanje mjera za sprečavanje unosa virusa ebole, a to podrazumijeva izradu i distribuciju preporuka za putnike koji putuju u ugrožena područja, pojačan nadzor na aerodromima i prekograničnim prelazima, stavljanje pod zdravstveni nadzor osoba koje dolaze iz ugroženih zemalja (Demokratska Republika Kongo, Ruanda, Uganda) i pridržavanje preporuka za zdravstvene radnike pri svakodnevnom radu.
Vakcina protiv ebole ne postoji i samim tim prevencija ima izuzetan značaj.
Savjeti osobama koje putuju u zaraženo područje
- Ukoliko je putovanje u ugrožena područja neophodno, prije putovanja se informisati o trenutnom stanju u navedenim područjima;
- Pojačati higijenu ruku i nakon pranja koristiti dezinficijens na bazi alkohola;
- Strogo izbjegavati kontakt sa krvlju i tjelesnim tečnostima oboljelih ili umrlih od ebole (urin, pljuvačka, znoj, izmet, povraćeni sadržaj, sperma);
- Izbjegavati direktan kontakt sa tijelom umrlog od ebole;
- Strogo izbjegavati kontakt sa divljim životinjama, živim ili uginulim (šišmiš, majmun);
- Izbjegavati kontakt sa mesom divljih životinja, sirovim ili nedovoljno termički obrađenim;
- Izbjegavati nezaštićene spolne odnose;
- Izbjegavati boravak u bolnicamna gdje se liječi oboljeli od ebole;
- Pojava navedenih simptoma tokom boravka zahtijeva hitnu ljekarsku pomoć.
Savjeti osobama koje se vraćaju iz zaraženog područja
- Ukoliko su u potpunosti ispoštovani gore navedeni savjeti, veoma je mali rizik da je osoba bila izložena virusu ebole;
- Ukoliko granična sanitarna inspekcija provodi pojačan nadzor nad povratnicima iz zaraženog područja, treba pomoći i sarađivati s ciljem sprječavanja importovanja virusa ebole;
- Ukoliko se pojavi povišena temperatura, groznica, proliv, povraćanje i drugi naprijed navedeni simptomi unutar tri sedmice nakon povratka iz zemalja u kojima je proglašena epidemija ebole, odmah potražiti ljekarsku pomoć i obavezno informisati ljekara o putovanju u rizična područja.
- Povratak turista sa kruzera je u nadležnosti medicinske službe koju svaki kruzer ima i koja se brine o zdravlju posade i putnika i koja je dužna graničnom sanitarnom inspektoru prijaviti određene zarazne bolesti ukoliko ih neko na brodu ima. Ukoliko bi postojala sumnja na ebolu, taj kruzer ne bi dobio dozvolu pristajanja u luci.
