U posljednje vrijeme svjedoci smo nestabilnih vremenskih prilika koje se dešavaju u našem okruženju. U jednom danu temperaturna razlika dostiže i do 20oC, odnosno nema postepenog prelaznog razdoblja i to utiče na zdravlje ljudi, posebno na rizične populacione grupe u koje spadaju starije osobe, hronični bolesnici, bebe i mala djeca, ali i svi oni kod kojih se smanjuju mehanizmi prilagođavanja na vanjske uticaje – meteoropate. Osim temperaturnih razlika, uticaj na zdravlje imaju i nagla promjena atmosferskog pritiska, porast vlažnosti vazduha, vjetar, povećana koncentracija alergena u zraku, te jačina sunčevog zračenja (UV Index).
Obzirom da se naši životni stilovi mijenjaju i da se najviše vremena provodi u zatvorenim prostorima, naš mehanizam adaptacije sve više slabi i ljudi postaju osjetljiviji na klimatske promjene. Simptomi koji se mogu javiti usljed toga su: glavobolje, mučnina, vrtoglavica i nesvjestica, poremećaj sna, te pogoršanja već postojećih reumatskih, kardiovaskularnih i cerebralnih oboljenja. Osjetljivije osobe mogu osjetiti neke od navedenih simptoma i do 48 sati prije promjene vremena. Kod pada atmosferskog pritiska naš organizam počinje da se širi, odnosno dolazi do širenja tekućine i zraka koji onda vrše pritisak na nervne završetke i tako uzrokuju nelagodu ili bol.
Osnovne preporuke koje smanjuju tegobe su: pravilna hidratacija, odnosno nadoknada tečnosti; adekvatna zaštita i ishrana prilagođena vremenskim uslovima.
Tokom vrelina, pogotovo kod fizički aktivnih osoba, gubitak tečnosti je daleko veći nego u preiodima hladnijeg vremena i stoga je neophodno nadoknaditi tu tečnost. Voda, čajevi i izotonični sportski napici su najbolje rješenje. Preporučuje se izbjegavati komercijalne voćne sokove, alkohol i kafu. Tečnost je potrebno unositi konstantno, ne čekajući osjećaj žeđi. Prisutan osjećaj žeđi je znak da je organizam već blago dehidrirao.
Adekvatna zaštita organizma podrazumjeva nošenje prozračnih i laganih materijala svjetlijih boja, te ostalih vidova zaštite (šeširi, sunčane naočale, kreme sa zaštitnim faktorima…). Jako bitna stvar je i prilagođavanje temperature klima uređaja prostora u kojim boravimo ili ćemo boraviti vremenskim prilikama, tako da se izbjegne temperaturni šok bilo prelaskom iz hladnog u toplo ili obrnuto.
Ishranu je potrebno prilagoditi vremenskim uslovima, odnosno izbjegavati masnu, jaku i začinjenu hranu, obilne obroke i prejedanje. Preporučuje se mediteranski način ishrane.
Hronični bolesnici su u obavezi redovno koristiti terapiju, a u slučaju da se simptomi pogoršaju ili pojave novi, uz redovan terapijski protokol, potrebno je da se jave nadležnom ljekaru.
Ove informacije i preporuke za cilj imaju preventivno djelovanje u svrhu smanjenja broja zdravstvenih stanja koja se mogu dovesti u vezu sa ovakvom vremenskom situacijom.
Za sve dodatne informacije stojimo vam na raspolaganju putem broja telefona 033/627-889 ili mail adrese gzavod@bih.net.ba
