ZAŠTITA OD VELIKIH VRUĆINA – PREPORUKA ZA JAVNOST

U zadnjem desetljeću uočava se trend porasta temperature što utiče na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.

Šta je sunčanica?

Sunčanica nastaje uslijed dugotrajnog izlaganja glave, a posebno potiljka, uticaju sunčeve topline.

Znakovi su: suha koža, izrazito crvenilo lica, povišena tjelesna temperatura, smetenost, glavobolja, vrtoglavica, osjetljivost na svjetlo i mučnina.

Postupak prve pomoći:

  • Smjestite osobu u hlad ili u hladniju prostoriju
  • Rashlađujte osobu, stavite joj hladni oblog na glavu
  • Dajte oboljeloj osobi vode ili prirodnog voćnog soka uz savjet da tekućinu uzima u manjim gutljajima
  • Pratite znakove životnih funkcija (svijest i disanje), a u slučaju pogoršanja stanja pozovite hitnu medicinsku službu i primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Šta je toplinska slabost (iscrpljenost)?

Toplinska slabost (iscrpljenost) je poremećaj zdravstvenog stanja uzrokovan obilnim znojenjem i neodgovarajućom nadoknadom izgubljene vode i soli iz tijela.

Znakovi su: jaka oznojenost (blijeda, vlažna i ljepljiva koža), glavobolja, malaksalost, vrtoglavica i smetenost, gubitak apetita, mučnina i povraćanje, normalna tjelesna temperatura, jaka žeđ, grčevi u rukama, nogama ili trbuhu, ubrzano disanje i rad srca, a moguć je i gubitak svijesti.

Postupak prve pomoći:

  • Smjestite osobu u hlad ili hladniju prostoriju
  • Rashlađujte osobu, stavite joj hladni oblog na glavu
  • Postavite osobu u ležeći položaj s podignutim nogama, savjetujte joj da miruje
  • Nadoknadite izgubljenu tekućinu i sol (elektrolite) davanjem na usta: gotovih izotoničnih napitaka koji su dostupni u trgovini, otopine prašaka koji sadrže potrebne soli i šećer, a mogu se kupiti u apoteci, otopine koje možete i sami pripremiti tako da u litru vode stavite pola čajne kašike soli i šest čajnih kašika šećera
  • Pratite znakove životnih funkcija (svijest i disanje), a u slučaju pogoršanja stanja pozovite hitnu medicinsku službu i primijenite potrebne postupke prve pomoći.

Šta je toplotni udar?

Toplotni udar nastaje u uvijetima izuzetno visoke temperature i vlage zraka, što onemogućuje hlađenje tijela znojenjem pa se gubi kontrola nad regulacijom temperature tijela. To je po život opasan poremećaj zdravstvenog stanja, a bez pružene pomoći je smrtonosan.

Znakovi su: izrazito povišena tjelesna temperatura (iznad 400C), crvena, topla i suha koža (iznimno kod mladih osoba koža može biti i znojna), jaka glavobolja, vrtoglavica, mučnina i povraćanje, uznemirenost, smetenost, ubrzani puls i poremećaj nivoa svijesti.

Postupak prve pomoći:

  • Smjestite osobu u hlad ili u hladniju prostoriju
  • Postavite osobu u udoban sjedeći položaj
  • Čim prije započnite rashlađivanje tijela oboljele osobe (zamotajte je u vlažnu plahtu ili joj prskajte tijelo vodom uz istodobno stvaranje umjetnog propuha lepezom ili nečim sličnim)
  • Odmah pozovite hitnu medicinsku službu jer je nužno liječenje ovog poremećaja u zdravstvenoj ustanovi
  • Pratite znakove životnih funkcija (svijest i disanje), a u slučaju pogoršanja stanja do dolaska hitne medicinske službe primijeniti potrebne postupke prve pomoći.

PREPORUKE ZA JAVNOST

Cijelo vrijeme dok traju vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta).

  • Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 320C danju i ispod 240C noću.
  • Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom.
  • Ako imate klima uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 70C od vanjske.
  • Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 350C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, brža izmjena zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
  • Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana od 10-17 sati.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad.
  • Potražite sjenu.
  • Ne ostavljajte djecu ili životinje same u automobilu.
  • Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.
  • Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
  • Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Zaštitite glavu.
  • Koristite laganu posteljinu.
  • Pijte negaziranu vodu redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.
  • Jedite češće manje obroke.
  • Posjetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami.
  • Starije osobe i bolesnike koji žive sami, treba posjetiti barem jednom dnevno.
  • Uzimaju li lijekove, provjerite sa njihovim liječnikom, imaju li ti lijekovi utjecaj na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
  • Držite lijekove na temperaturi ispod 250C ili u frižideru (pročitajte upute o skladištenju lijeka na uputama).
  • Tražite savjet liječnika, ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
  • Tražite pomoć ako imate vrtuglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
  • Smitite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u rukama, nogama ili trbuhu, pijte tekućinu sa elektrolitima, ukoliko grčevi ne popuste, potrebna je medicinska pomoć.
  • Ako neki član Vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću, suhu kožu ili nerazumno razgovaraju i nemirni su, imaju grčeve ili su bez svijesti odmah zovite hitnu pomoć.
  • Smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite sa vanjskim hlađenjem (hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone).
  • Mjerite temperaturu tijela.
  • Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol (lijekove za snižavanje tjelesne temperature).