Search
Close this search box.

Međunarodni dan borbe protiv karcinoma (World Cancer Day)

Međunarodni dan borbe protiv karcinoma (World Cancer Day) obilježava se svakog 4. februara, kako bi se podigla svijest o oboljenjima od karcinoma, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju. I ove godine J.U. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo aktivno učestvuje u obilježavanju ovog dana.

Šta je karcinom?

Karcinom je bolest koja se javlja kada promjene u grupi normalnih ćelija u tijelu dovedu do nekontrolisanog, abnormalnog rasta koji formira grudvicu nazvanu tumor; ovo važi za sve vrste karcinoma osim za leukemiju („karcinom krvi“). Ako se ne liječe, karcinomi mogu rasti i širiti se u okolno normalno tkivo, ili u druge dijelove tijela putem krvotoka i limfnog sistema, te mogu uticati na probavni, nervni i cirkulatorni sistem ili otpuštati hormone koji mogu uticati na funkciju tijela.

Ključne činjenice o karcinomu

  • 9,6 miliona ljudi umire od karcinoma svake godine.
  • Najmanje jedna trećina uobičajenih karcinoma se može spriječiti.
  • Karcinom je drugi vodeći uzrok smrti širom svijeta.
  • 70% smrtnih slučajeva karcinoma javlja se u zemljama sa niskim do srednjim dohotkom.
  • Svake godine bi se moglo spasiti do 3,7 miliona života primjenom odgovarajućih strategija za prevenciju, rano otkrivanje i liječenje karcinoma.
  • Ukupni godišnji ekonomski troškovi karcinoma procjenjuju se na 1,16 triliona američkih dolara.

Uzroci

Karcinomi mogu biti uzrokovani brojnim različitim faktorima i, kao i kod mnogih drugih bolesti, većina karcinoma je rezultat izloženosti nizu različitih uzročnih faktora. Važno je zapamtiti da, iako neki faktori ne mogu biti izmijenjeni, oko trećine slučajeva karcinoma može se spriječiti smanjenjem bihevioralnih ( ponašajnih) i dijetetskih rizika.

Rizikofaktori na koje možemo uticati

Alkohol – Alkohol može povećati rizik od šest vrsta karcinoma, uključujući crijevne (kolorektalne), dojke, usta, ždrijela i grkljana (usta i grlo), ezofagealni, jetrenog i želučanog.

Prekomjerna težina ili gojaznost – prekomjerna težina povezana je s povećanim rizikom od razvoja 12 različitih vrsta karcinoma, uključujući karcinom želuca i gušterače.

Dijeta i ishrana – Stručnjaci predlažu da dijete i nutritivni unos, posebno dijete i ishrana  bogate crvenim mesom, prerađenim mesom, slanom hranom i malo voća i povrća utiču na rizik pojave karcinoma, posebno kolorektuma, nazofarinksa i želuca.

Fizička aktivnost – redovna fizička aktivnost ne samo da pomaže da se smanji višak masnog tkiva i rizik od karcinoma povezan s tim, već i fizička aktivnost može pomoći u smanjenju rizika od razvoja karcinoma debelog crijeva, dojke i endometrija.

Duhan – Duhanski dim sadrži najmanje 80 različitih supstanci koje uzrokuju karcinom (kancerogena sredstva). Što više osoba puši, što mlađa počinje i duže nastavljaju pušiti, time se dodatno povećava rizik od karcinoma. Trenutno je upotreba duhana odgovorna za oko 22% smrti od karcinom.

Ionizirajuće zračenje –  Izvori ionizirajućeg zračenja mogu izazvati karcinom i predstavljaju rizik. To su radon, x-zrake, gama-zrake i drugi oblici visokoenergetskog zračenja. Produženo i nezaštićeno izlaganje ultraljubičastom zračenju od sunca, sunčanih svjetiljki i solarijuma također može dovesti do melanoma i maligniteta kože.

Opasnosti u okviru radnog mjesta – Neki ljudi  imaju rizik jer su izloženi supstanci koja izaziva karcinom zbog posla koji obavljaju. Naprimjer, otkriveno je da radnici u industriji hemijskih boja imaju veću učestalost obolijevanja od karcinoma mokraćne bešike. Azbest je dobro poznati uzrok karcinoma na radnom mjestu – posebno karcinom koji se naziva mezoteliom, a koji najčešće pogađa pluća.

Infekcija – Infektivni agensi su odgovorni za oko 2,2 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa karcinomom godišnje. Moguće je da virus izazove promjene u ćelijama koje ih čine vjerovatnijim da postanu kancerogene.

Rizikofaktori na koje ne možemo uticati

Starost – Mnoge vrste karcinoma postaju sve češće prisutne sa godinama. Što duže ljudi žive, to je veća izloženost kancerogenim faktorima i više vremena za genetske promjene ili mutacije u njihovim ćelijama.

Supstance koje izazivaju rak (karcinogeni) – su supstance koje mijenjaju način na koji se ćelija ponaša, povećavajući šanse za razvoj karcinoma.

Genetika – Neki ljudi su, nažalost, rođeni sa genetski naslijeđem i visokim rizikom za specifični karcinom (genetska predispozicija). To ne znači da je razvoj karcinoma zagarantovan, ali genetska predispozicija čini bolest vjerovatnijom.

Imunološki sistem – Osobe koje imaju oslabljen imunološki sistem imaju veći rizik od razvoja nekih vrsta karcinoma. To uključuje osobe koje su imale transplantaciju organa i uzimaju lijekove za suzbijanje imunološkog sistema kako bi zaustavili odbacivanje organa, također i osobe koje imaju HIV ili AIDS, ili druga medicinska stanja koja smanjuju imunitet na bolest.

Znakovi i simptomi

Sa toliko različitih vrsta karcinoma, simptomi su različiti i zavise od toga gdje se bolest nalazi. Međutim, postoje neki ključni znakovi i simptomi koje treba paziti, uključujući:

  • Neobične kvržice ili oticanje – kancerogene kvržice su često bezbolne i mogu se povećati u toku napredovanja raka.
  • Kašalj, otežano disanje ili otežano gutanje – pazite na trajne epizode kašljanja, otežanog disanja ili otežanog gutanja.
  • Promjene u pražnjenju crijeva – kao što je konstipacija i dijareja i/ili krv u stolici.
  • Neočekivano krvarenje – uključuje krvarenje iz vagine, anusa ili krv pronađena u stolici, urinu ili iskašljaju.
  • Neobjašnjivi gubitak težine – veliki, neobjašnjeni i nenamjerni gubitak težine u kratkom vremenskom periodu (nekoliko mjeseci).
  • Umor – koji se pokazuje kao ekstremni umor i ozbiljan nedostatak energije. Ako je umor uzrokovan karcinomom, osobe obično imaju i druge simptome.
  • Bol – uključuje neobjašnjivu ili stalnu bol, ili bol koji dolazi i odlazi.
  • Novi mladež ili promjene na mladežu – primijetite promjene u veličini, obliku ili boji i ako one postanu tvrde ili krvare.
  • Komplikacije kod mokrenja – uključuju potrebu za hitnim mokrenjem, često ili nesposobnost mokrenja, bol tokom mokrenja.
  • Neobične promjene u dojkama – potražite promjene u veličini, obliku ili osjećaju, promjenama na koži i bolovima u dojkama.
  • Gubitak apetita – osjećaj manje gladi nego obično tokom dužeg vremenskog perioda.
  • Čir koji ne zacjeljuje – uključujući mrlje, bolne rane ili čir na ustima.
  • Žgaravica ili probavne smetnje – uporna ili bolna žgaravica ili loša probava.
  • Teška noćna znojenja – pazite na vrlo teško noćno znojenje.

Prevencija

Više od trećine svih vrsta karcinoma se može spriječiti smanjenjem izloženosti rizičnim faktorima kao što su duhan, gojaznost, fizička neaktivnost, infekcije, alkohol, zagađenje okoliša, opasan rad i radijacija.

Prevencija određenih vrsta karcinoma može biti efikasna i putem vakcinacije protiv virusa hepatitisa B (HBV) i humanog papiloma virusa (HPV), što pomaže u zaštiti od karcinoma jetre i raka grlića materice.

Smanjenje izlaganja drugim kancerogenima, kao što su zagađenje životne sredine, opasan rad i radijacija, može pomoći u sprečavanju nastanka karcinoma.

Rano otkrivanje

Postoji više vrsta karcinoma koji se mogu rano identificirati, što pomaže poboljšanju šanse za uspješan ishod liječenja, često uz niže troškove i sa manje (ili manje značajnih) nuspojava za pacijente. Postoje isplativi testovi koji pomažu pri ranom otkrivanju raka debelog crijeva, dojke, grlića maternice i usne šupljine a razvijaju se i testovi za druge vrste karcinoma.

PROMOTIVNI MATERIJAL