Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 07.04 2017.godine
Okrugli stol - "Rana intervencija Depresija i mladi : model funkcionalnog referalnog sistema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti"

Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, J.U. Zavod za javno zdravstvo KS, u saradnji sa Javnom ustanovom Dom zdravlja KS i Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, organizirao je okrugli stol na temu “Rana intervencija depresija i mladi- model funkcionalnog referalnog sistema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“.
Ove godine SZO ovaj značajan datum posvetila je depresiji. Javna svjesnost o ovom značajnom problemu vezanom za mentalno zdravlje podiže se u cijelom svijetu sa Porukom SZO:“Depresija – razgovarajmo“.


Na području KS od ukupnog broja registrovanih oboljenja stanja kada je u pitanju mentalno zdravlje u primarnoj zaštiti u 2016. godini registraovano je 3040 slučajeva poremećaja raspoloženaja (afektivni) (F30-F F39), što je činilo (20,5%) svih registranih oboljenja kada je u pitanju mentalno zdravlje.

SZO – Svetska Zdravstvena Organizacija, pokazuje podatke koje jasno idiciraju da će depresija uzrokovati troškove liječenja zbog koji će se vjerovatno do 2030. godine toliko povećati da će ova bolest biti jedan od najveći tereta svih zdravstvenih sistema. Stručnjaci SZO predviđaju da će, u roku od 20 godina, broj osoba oboljelih od depresivnog sindroma biti veći nego bilo koji drugi zdravstveni problem.
Oko 450 miliona ljudi u svijetu već pati od nekog mentalnog poremećaja sa invaliditetom, od kojih većina živi u zemljama u razvoju. Prema SZO, depresija je mentalni poremećaj koji je predstavljen depresivnim raspoloženjem, gubitakom interesovanja ili zadovoljstva, osjećanjem krivnje sa niskim samopoštovanjem, nesanicom ili gubitkom apetita, nedostatkom energije i slabom koncentracijom. Ovi problemi mogu dovesti do suštinskog poremećaja u sposobnosti pojedinca da vodi računa o svojim svakodnevnim aktivnostima.

SZO predviđa da će do 2020 godine, depresija biti na drugom mestu na rang listi bolesti koje izazivaju inavaliditet za sve uzraste, oba pola. Danas je depresija već drugi uzrok invaliditeta u starosnoj kategoriji 15-44 godina za oba pola zajedno.

Poslednji izveštaj SZO u vezi depresije glasi:
• Od depresija je oboljelo oko 120 miliona ljudi širom svjeta;
• Depresija je među vodećim uzrocima invaliditeta u svijetu;
• Manje od 25% je onih pacijenata koji su imali efikasnu terapiju;
• Depresija može biti pouzdano dijagnosticirana u ambulantama primarne zdravstvene zaštite;
• Antidepresivi i strukturirane forme psihoterapije efikasni su kod 60-80% pacijenata, pa se oni mogu liječiti u ambulantama primarne zdravstvene zaštite;
• 25% je onih pacijenata koji (u nekim zemljama manje od 10%) moraju zatražiti pomoć visoko specijaliziranih psihijatrijskih ustanova.

Osnovno o depresiji

Depresija je bolest koja čini da se osoba oseća tužno i beznadežno kroz određeni duži vremenski period. Ona se razlikuje od normalnog osećanja tuge, žalosti ili osjećanja nedostatka energije.
Depresija se može javiti jednom ili više puta u toku života.
Fizički simptomi su najčešće jedini pokazatelji depresije, na primer glavobolja, bolovi u mišićima, nejasne senzacije u tijelu. Za neke ljude, fizički simptomi su jedini razlog zbog kojeg se javljaju svom ljekaru.
Glavni simptomi depresije su osećanje gubitka interesovanja i volje, energije i osjećaj dugotrajnog i jakog umora.
Ostali simptomi su osećanje krivice, misli o vlastitoj bezvrijednosti, smanjeno samopouzdanje, suicidalne misli, teškoće sa koncentracijom, poremećaj psihomotorne aktivnosti (nemir, agitacija, uzbuđenje iliukočenost), poremećaj spavanja, gubitak apetita i mršavljenje.
Postoji razlika između teških, umjerenih i blagih depresija. Posebno stanje koje se izdvaja iz depresivnog spektra, zove se distimija i karakterizira ga kroničan tok tokom mnogo godina. Učestalost depresije je povećana u poslednjih nekoliko decenija.
Verovatno najmanje 25% svih žena i 15% svih muškaraca, se u jednom životnom periodu liječilo od drepresije.

Depresije definicija

Stanje tuge i neraspoloženja koje traje najmanje 2 sedmice i nije direktni rezultat fizičke bolesti ili bolesti ovisnosti.

Depresija osnovni simptomi:
• depresivno raspoloženje;
• nedostatak zadovoljstva;
• gubitak energije i osećaj kroničnog umora;

Ostali simptomi depresije: • smanjena koncentracija;
• smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje;
• osećaj krivnje i osećaj inferiornosti;
• pesimističke misli o budućnosti;
• planovi za budućnost su katastrofični;
• poremećaj spavanja;
• smanjenje ili gubitak apetita-nekada je apetit naglo pojačan;

Čovek postaje depresivan kada:
• se simptomi razvijaju veoma brzo;
• tegobe uzrokovane simptomima ometaju svakodnevni život.

Različite vrste depresije

Blaga depresija
Postoje dva glavna simptoma i najmanje dva druga simptoma. Nema simptoma koji su teški. Pacijenti obično mogu da rade sa manjim teškoćama u socijalnom ili radnom okruženju, obično ne prestaju da vode svakodnevne životne aktivnosti, ali teže rade i sami sebi izgledaju manje društveno vrijedni od drugih.
Umjerena depresija
Postoje dva glavna simptoma i najmanje četiri druga simptoma. Nekoliko simptoma su teži. Pacijenti obično ne rade i izbegavaju da budu na poslu ili u društvu. Umerena depresija ima značajan uticaj na svakodnevni život osobe.
Velika depresija
Postoje sva tri glavna simptoma i najmanje šest drugih simptoma. Nekoliko simptoma su u veoma teškom obliku. Pacijenti su socijalno disfunkcionalni ne mogu obavljati svoj posao, a često imaju probleme i sa dnevnim i ličnim zadacima.





Kontakt informacije:

Adresa: Mustafe Pintola 1/III, Ilidža, Sarajevo
Telefon/Fax : +38733627889, +38733624470

Back to Top